"Čudi me da Vlada nije razgovarala s EK o pomoći Agrokoru"

Vijesti 26. pro. 201707:59 > 08:07
Podijeli:
Izvor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Gost emisije Novi dan bio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu IDS-ov Ivan Jakovčić.

Kad se pogleda iz europske perspektive, kakvu sliku ostavljamo kada je riječ o hrvatskoj politici?

Pomalo nedefiniranu i zbunjenu vanjsku politiku imamo interpretacija je onoga što se događa – inicijativa tri mora pa oko Jeruzalema – imamo dosta zbunjenu situacija kada govorimo o vanjskoj poltici. S druge strane je pozitivno što RH kao relativno nova članica EU ima dobar imidž u dijelu gospodarstva – turizam i mnogi ljudi ovdje žele doći. Jedno je vanjska poltika, a drugo imidž naše države.

Za 29. prosinca Slovenija najavljuje primjenu odluke o razgraničenju temeljem arbitražne odluke, očekujete li probleme?

Prije svega želim pozvati na razum Ljubljanu i Zagreb, pogotovo Ljubljanu da ne pretjeruje, da ne provocira, želim biti jasan, i u ime ljudi koji žive uz granicu doista nitko ne želi provokacije jer do sukoba i prolivene krvi može vrlo lako doći. Nadam se da je upravo ono što ljudi s obje strane granice ne žele – ne žele sukobe i probleme. Bojim se da se na neki način u Zagrebu i i Ljubljani politikantski koristi to i zabrinjava me ishod izbora u Sloveniji i moramo gledati dalje od tog 29. prosinca, što će se dogoditi u Slovenij, Cerara, koji više neće vjerojatno biti premijer, šanse za pobjedu ima gospodin iz socijaldemokrata koji se u slučaju terana pokazao i kao demagog i kao vrlo veliki lažov, njega neće zanimati pravna strana, nego politikantstvo i tu vidim veliku opasnost za odnose Hrvatske i Slovenije.

Očekujete li daljnji pritisak vezano uz Erjavečeve najave oko Schengena i OECD-a?

Očekujem da će ga biti, no Schengen je malo drugačija priča od OECD-a, to je zajednička europska politka i Slovenija koliko god će vršiti pritisak, imat će i ona pritisak. RH može biti potpuno u poziciji da to pitanje same granične crte izgura – neće biti popularno i nitko neće biti oduševljen slovenskim blokiranjem. RH ima vrlo razvijen turizam i ljudima je važno da mogu putovati. Politika, tu mislim na slovensku, neće biti jedino što će odlučivati. Ne vjerujem da će biti toliko snažna da nas može zaustaviti.

Ovih smo dana opet vidjeli kilometarske kolone na granici sa slovenske strane – je li to dio novih pritisaka?

Jest, naravno, dio je to njihove igre, to je jednostavno rečeno zločesto, necivilizacijski, nisko, kada znamo da smo postigli dogovor, riješili taj problem, opet taj problem vaditi pokazuje nisku razinu političke kulture koja u ovom trenutku caruje u Ljubljani. RH je pobijedila u arbitražnom sporu i treba RH biti hrabra. Slovenija nije ostvarila ništa od onoga što je htjela i moramo biti dovoljno hrabri da dogovorimo detalje i da se omogući miran žvot ljudima.

Može li se sporazum sa Slovenijom postići prije izbora u toj zemlji?

Mislim da je sada lakše nego poslije izbora jer je Cerar premijer pravnik, i to ozbiljan, a on kasnije vjerojatno neće biti premijer.

Vjerujete li da će zaista početi gradnja Pelješkog mosta?

Razgovarao sam s povjerenicom Cretu i dala mi je do znanja da postoji kod nje i Junckera velika zabrinutost zbog onoga što govori BiH strana. Nadam se da svi možemo zajedno izlobirati da počne gradnja, ali moramo BiH strani dati odgovarajuća jamstva. Svi to želimo, ali moramo omogućiti da to našim susjedima ne smeta.

Gdje vidite najveće probleme?

U dijalogu koji je dijalog gluhih. Sarajevo i Zagreb moraju iskreno otvoriti karte i jamstva koja želi BiH strana u smislu prolaza i prijelaza – za to treba staviti na stol i stručne skupine odraditi svoj posao, ne trebamo čekati mjesece i godine, mogu sjesti i premijeri, nema razloga da se to više usporava.

Kako vidite uspjeh RH u povlačenju europskih sredstava?

Mislim da je naš kompletan sustav kojim kreiramo i odobravamo i prezentiramo projekte dosta promašen. Strašna je procedura i centraliziran sustav gotovo da jedna osoba odlučuje. l u tom kontekstu moramo kao što je Poljska napravila decentralizirati stvari. Strašno je koliko je to decentralizirano i dok to ne riješimo, nećemo biti dobri.

Kakav će biti stav RH oko glasanja oko aktivaciji članka 7. oko Poljske?

Bojim se da će Hrvatska opet biti na krivoj strani, da će se Vlada zbog nekakve solidarnosti postaviti tako, i predsjednica ima inicijativu Tri mora kao nekakav credo vanjske politike jer ono što se događa u Poljskoj pokušaj da izvršna vlast jedina do kraja odlučuje o svemu je vraćanje u srednji vijek ili ne znam gdje – europske vrijednosti da, ali samo, da tako kažem, u nekim dijelovima. Poljska više, da tako kažem, neće biti više u mom srcu nego krive demokratske vriejdnosti EU.

Nije jasan stav RH, a kakav će biti stav u Europskom parlamentu?

Većinsko raspoloženje će biti da većina podrži aktivaciju članka 7. Sadašnja vlast je konzervativna, ali ne vjerujem da će ih pučani podržati i mislim da će EP imati većinu u smislu podržavanja aktivacije članka 7.

Što je s Istanbulskom konvencijom?

Nevjerojatno je da jedna Srbija za koju imamo stalno kritike, jest ratificirala, nevjerojatno je i skandalozno da mi nemamo hrabrosti za ratifikaciju. Molim pogotovo vjernike da shvatimo da trebamo voljeti bližnje svoje, voljeti muškarce i žene.

Kako vidite nacrt nagodbe Agrokora?

Način na koji se ide u sve to skupa da će dioničari izgubiti svoje vlasništvo je toliko rizičan da može naše gospodarstvo u velikoj mjeri zaustaviti i koliko god je lex Agrokor bio potreban, nisam siguran oko toga. Mislim da ima puno crnih i tamnih oblaka, želim da se postigne dogovor jer je to inače otimanje vlasništva, ali teško mi je to sada procijeniti. Mislim da će se oko takve teme moći razgovarati s Europskom komisijom oko pomoći, ali nemam informaciju da se nešto događalo po tom pitanju.

Kako bi tu EK mogla i financijski sudjelovati u rješavanju problema – pod kojim uvjetima i na koji način?

Kada bi se ovaj problem kvalitetno predstavilo Europskoj investicijskoj banci i Europskoj komisiji, mislim da bi se sigurno našlo rješenje. Postoji fond za globalizaciju gdje radnici koji dobiju otkaz mogu dobiti novac i već sam se uključio u pripreme oko Uljanika i 3. maja, započeo sam razgovore u tim slučajevima, znam da ih Vlada nije započela i slično je i oko Agrokora, siguran da da bi bili spremni financirati i čudi me da nije bilo razgovora na tu temu.

Kako vidite situaciju oko Ine?

Mislim da građanima treba reći istinu – Rosnjeft, Rusi će kupiti Inu , ne znam zašto se nema hrabrosti reći to. Ako bude drugačije, odlično, ali ne znam otkud sredstva da se kupi Inu, a Ina više nije ono što je nekada bila, ne vidim nikakvog ogromnog strateškog odnosa da se zadužimo, izvjesno je da će Rusi biti vlasnici ine.

Kakve će biti reakcije iz EK na to?

Neće to biti baš blagonaklono gledano, ali ako nema drugog rješenja, EK će zažmiriti. Imamo ruskog vlasništva i to ne malom dijelu u raznim državama diljem EU. Ne vidim u tome nekakav neriješiv problem.

Objavljena su istraživanja o rejtingu stranaka – jedna od tema je povijesno najniži rejting SDP-a, kako gledate na to, ima li oporbe u RH?

Žao mi je da imamo jedan kontinuirani pad SDP-a i nadam se da će naći načina i kreativnosti da ojačaju pozicju. Drago mi je da se IDS dobro drži, svima želim da budemo svi bolji i pametniji i uspješniji iduće godine.