Je li Hrvatska u vanjskoj politici tek slijepi poslušnik Washingtona? Pitanje je to koje se nametnulo nakon što je Hrvatska na Općoj skupštini UN-a ostala suzdržana prilikom usvajanja rezolucije kojom se osuđuje Trumpovo priznanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela.
Bez stava su jučer bile još neke članice Europske unije poput Poljske, Češke i Mađarske – sve odreda zemlje koje imaju problematične odnose s Bruxellesom.
Hrvatsku suzdržanost u Ministarstvu vanjskih poslova objasnili su priopćenjem.
“Stajališta smo kako o ovom pitanju nije trebalo raspravljati u predmetnom forumu te da usvojena rezolucija ne može pridonijeti rješenju statusa Jeruzalema, kao niti izgledima za mir i mirovni proces, a ni poboljšanju ionako delikatne situacije u regiji Bliskog istoka. Smatramo i da status Jeruzalema treba rješavati u okviru izravnih pregovora dviju strana koji će dovesti do prihvatljivog rješenja za obje strane”, poručuju iz MVP-a.
Takvog je mišljenja i bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova. To što smo u društvu Poljske, Mađarske i Češke, ne vidi kao hrvatsko svrstavanje u red sve konzervativnijih članica EU-a.
“Takvim razmišljanjima se nitko u Hrvatskoj nije inspirirao. Ponavljam, Hrvatska misli svojom glavom i ima svoju vanjsku politiku i Hrvatska zna da ova rezolucija neće ništa postići”, smatra Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku.
Vesna Pusić pak smatra da se Hrvatska opredjelila za politiku kakvu propagiraju Orban i Kačinski.
“Hrvatska u nekom izboru koji je sad očit unutar EU, između politike koji simboliziraju Merkel i Macron i politika koju simbolizirju Orban i Kačinski, Hrvatska se opredjelila za neliberlane demokracije, za Orban Kačinski varijantu”, smatra Vesna Pusić.
Ponekad bi ipak mogli imati stav
“Mislim da se vanjska politika EU-a treba više koordinirati, zato imamo zajedničku povjerenicu, posebnu povjerenicu za vanjsku politiku. Ne bih rekao možda da je odluka pogrešna, je li pravilna o tome bi se dalo govoriti. U svakom slučaju naša vanjska politika je često nezauzimanje stava, ponekad bi ipak mogli imati stav”, smatra Domagoj Hajduković, član Odbora za vanjsku politiku (SDP).
To što smo zapravo diskretno stali iza Izraela i SAD-a, neki povezuju i politikom nezamjeranja zbog skorašnje nabave borbenih aviona, među kojima je i izraelski ponuđač.
Iako je Trump zaprijetio članicama UN-a koje su bile protiv njegove odluke uskratom novca to druge svjetske igrače ne zabrinjava previše jer kako kažu, ne ovise o američkom dolaru iako su SAD-om duboko povezane.
“Kada imate takav odnos, to znači da možete biti iskreni jedni prema drugima i da ne morate ništa skrivati. Ako se ne slažemo sa SAD-om u nekim stvarima, a to se događa, onda Ujedinjeno kraljevstvo to i kaže”, jasan je Andrew Dalgleish, veleposlanik UK-a u Hrvatskoj.
Ipak i mnogo manje zemlje od Ujedinjog Kraljevstva otvoreno su pokazale što misle o Trumpovu potezu, zapravo većina zemalja EU-a, pa se naša suzdržanost počinje protezati i na druga vanjsko-politička pitanja, poput skorašnjeg glasanja o Poljskoj.
“Ne sluti na dobro. Hrvatska se svrstava nažalost kao posljednja zemlja koja se priključila EU, na stranu najekstremnije desnice”, smatra Vesna Pusić
“Još smo daleko od svega toga tako da prepustimo sad ovu proceduru da se normalno artikulira, kad dođe vrijeme o tome ćemo se izjasniti”, rekao je Miro Kovač.
Ponovno kao suzdržani? Jer mislimo svojom glavom. Ipak politika nezamjeranja nikome, na kraju se svede na zamjeranje svima.
