Britanski veleposlanik u Hrvatskoj, Andrew Dalgleish, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao, među ostalim, utjecaj Brexita na hrvatske građane koji žive u Velikoj Britaniji.

Opća skupština je prihvatila deklaraciju koja osuđuje odluku Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao prijestolnicu Izraela. Ujedinjeno Kraljevstvo je izrazilo potporu, što je vaš stav?

Tako je. Ujedinjeno Kraljevstvo nije poduprlo rezoluciju o tome kako će se gledati na Jeruzalem. To smo izjavili i na Vijeću sigunosti, to smo rekli i svojim europskim partnerima. Trump ima pravo na svoju odluku i mi se nužno ne moramo slagati s time.

Vi ste partneri, kako komentirate Trumpovu izjavu da svi koji su glasali za rezoluciju mogu računati da u budućnosti neće za njih biti američkih dolara?

Srećom, u UK-u ne ovisimo o američkom dolaru, no imamo jedinstven odnos, dubok i poseban odnos. Kad imate takav odnos, znači da možete biti iskreni jedni prema drugima i ne morate ništa skirvati. Kad se ne slažemo sa SAD-om, onda to i kažemo.

Prvi korak u Brexitu je učinjen. Je li to ono što je Ujedinjeno Kraljevstvo željelo?

Kad je narod Velike Britanije odlučio otići iz Europske unije, jasno je rekao da želi otići. Aktivacijom članka 50 Lisabonskog ugovora počeli su pregovori s Europskom komisijom. Ti su pregovori složeni, u srcu svega su građani, bilo da je riječ o građanima Europske unije ili Ujedinjenog Kraljevstva, sve se svodi na njih. Dogovor koji je postignut je vrlo važan korak u procesu razvoja ovih dubokih i posebnih odnosa koje je premijerka May rekla da želi imati s EU. Razgovori i pregovori su teški, ali su teški zato što su važni. Osam država članica u Europskoj uniji se složilo da možemo ići dalje. Plenković je rekao da smo u fazi da možemo razgovarati o budućnosti naših odnosa i zahvalan sam mu na tom stavu.

Što će se dogoditi hrvatskim radnicima u Velikoj Britaniji nakon Brexita? Velika Britanija zabranila je ulazak hrvatskih radnika na rok od pet godina, koji može produljiti na još dvije…

Samo da budemo jasni, nismo zabranili hrvatskim radnicima ulazak, nego smo iskoristili mogućnost u pristupnom ugovoru, koja kaže da možemo kontrolirati tko će ući. Ona istječe u lipnju 2018. godine i nakon toga je moramo produljiti. Hrvatska vlada vrlo aktivno podsjeća moju vladu da moramo riješiti to pitanje, prije nego što Velika Britanija napusti EU, ako ne želimo neželjene posljedice. Moja vlada je bila jasna po pitanju toga što želi postići, a to je da svi građani Europske unije budu tretirani na isti način. Kako će izgledati taj dogovor, ne znam, ali to je ono čemu težimo. Između toga treba proći cijeli proces i vlada treba razmatrati tu odluku i donijeti je najkasnije do lipnja 2018. godine, ili ukinuti ili produljiti.

Bez obzira na dogovor Europske unije i Velike Britanije, odražavat će se na građane Hrvatske.

Upravo tako. Trebat će se uspostaviti novi režim. Ne želimo stvarati administrativni nered.

Priča se o tvrdom i mekom Brexitu. Govori se o jedinstvenom tržištu. Što je stav britanske vlade u tom pogledu?

Tijekom ovog procesa svi koji su govorili o ovom problemu govorili su o tvrdom i mekom Brexitu, osim premijerke May. Ona je rekla da je najvažnije da imamo miran i pravilan način razdruživanja s Europskom unijom, gdje ćemo svi znati što će se dogoditi. Ona je poručila da se izbjegava koristiti te termine. Ona je rekla da je naša pozicija jedinstvena. Mi smo bili članica Europske unije 40 godina i želimo potpunu konvergenciju pravila u vezi jedinstvenog tržišta, suradnje u sigurnosnim pitanjima. To nas stavlja u jedinstveni položaj u pogledu budućeg odnosa s Unijom. Mi želimo dubok i poseban odnos s Europskom unijom, onaj koji neće biti onakav kakav je sad, ali u isto vrijeme onaj koji će biti dobar i za EU i za Ujedinjeno Kraljevstvo i na tome će se temeljiti sljedeća faza pregovora.

Što je s planom B, ako ne bude dogovora s Europskom unijom?

Može se promijeniti, ali mi ne planiramo taj scenarij. Mi planiramo napustiti Europsku uniju do kraja ožujka 2019. Trebat ćemo tranzicijski proces i za to će trebati oko dvije gdine. Proces razdruživanja bit će obavljen do ožujka 2019. godine. Drugi isto kažu da vjeruju da će se postići dogovor. Svi ulažu velike napore da se to dogodi.