Reforme u 2018.: Utrka za eurozonu, dulji radni staž…

Vijesti 19. pro. 201708:06 > 08:15
Podijeli:
Izvor: Ilustracija

Vlada će na ovotjednoj sjednici donijeti odluku o pokretanju procedure ratifikacije Fiskalnog pakta, čime se i Hrvatska pridružila grupi od 25 zemlja EU (izuzev Češke i Velike Britanije) koje su se 2012. godine obvezale na čvršća fiskalna pravila. Taj Vladin korak na putu prema euru najavio je premijer Andrej Plenković nakon prošlotjednog summita.

Potpisnice Fiskalnog pakta ujedno su se obvezale da će ga uključiti u pravo Unije pet godina nakon stupanja na snagu, odnosno do 1. siječnja 2018. godine, nakon što su njegove relevantne odredbe prethodno unesene u nacionalne zakone. Uz ostalo, one određuju da nacionalni proračuni moraju biti uravnoteženi ili u suficitu, da strukturni deficit ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, javni dug 60 posto BDP-a… Ratifikacijom tog ugovora, ocjenjuju u Vladi, Hrvatska će poslati poruku da se i ona namjerava pridržavati strožih fiskalnih pravila, kao i drugih odredbi Fiskalnog pakta koje, uz ostalo, predviđaju bržu konvergenciju, a time i provođenje reformi.

Novi summit eurozone, kako je najavio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, održat će se u ožujku, dokad bi trebale biti usuglašena stajališta o reformi, a u lipnju bi se mogle donijeti i prve odluke. Kako bi ta reforma trebala izgledati Europska komisija objavila je prije dva tjedna, a riječ je o paketu mjera za produbljenje Ekonomske i monetarne unije (EMU) do 2025. godine. To podrazumijeva i njezin aktivniji angažman u pružanju podrške državama koje žele uvesti euro, a u ovom trenutku to se ponajprije odnosi na Bugarsku i Hrvatsku. Predloženi su, među ostalim, novi proračunski instrumenti za provedbu reformi, odnosno podršku mjerama koje su u Europskom semestru identificirane kao prioritetne, piše Jutarnji list.

Što to konkretno znači za Hrvatsku koja, očito je, ima teškoća u samostalnom reformiranju? Kako objašnjavaju zagovornici uvođenja eura, jača potpora Europske komisije strukturnim reformama može se postići na dva načina: novim instrumentom za provedbu reformi i tehničkom pomoći za određene aktivnosti, na zahtjev same države članice. Pritom će se novi instrument usredotočiti na one reforme “koje jačaju otpornost nacionalnih gospodarstava i imaju pozitivne učinke prelijevanja na ostale članice, poput tržišta rada, porezne reforme, razvitka tržišta kapitala i poboljšanje poslovne klime”. Nadgledanje i provođenje takvih reformi bit će usklađeno s Europskim semestrom.

Kad je riječ o tehničkoj pomoći koja se isporučuje na zahtjev države članice, Komisija predlaže da se od 2017. do 2020. godine udvostruče sredstva dostupna u Programu potpore strukturnim reformama (SRSP) s trenutačnih 142 milijuna na 300 milijuna eura. Budući da je riječ o sredstvima koje će dijeliti gotovo sve zemlje EU, to se i ne čini osobito velikim iznosom, ali smatra se da je gotovo podjednako važno dobivanje tehničke pomoći koju zemlja može zatražiti. Pritom se od nje ne bi očekivalo da sudjeluje u subvencioniranju, a podrška bi pokrivala sve politike koje mogu pridonijeti postizanju visokog stupnja konvergencije. To su mjere u području upravljanja javnim financijama, unapređenju poslovnog okruženja, financijskog sektora, tržišta rada i dobara te funkcioniranja javne uprave.

Program će provoditi Služba za podršku strukturnim reformama (SRSS), tijelo EK čiji je zadatak potpora državama članicama u pripremi, oblikovanju i primjeni reformi. U okviru Programa, od 2018. do 2020. godine trebala bi se razviti posebna funkcija ili tim koji bi nudio ciljanu podršku državama članicama na putu prema uvođenju eura. Za razdoblje nakon 2020. godine Komisija predlaže uspostavu instrumenta za konvergenciju koji će nastaviti rad SRSP-a. On bi podržavao pripreme država nečlanica eurozone da se pridruže eurozoni, tako da budu spremne jednom kad uvedu euro i da mogu prosperirati unutar eurozone.

Unatoč jasnom angažmanu Komisije, ulazak neke zemlje u eurozonu ne ovisi samo o njoj. O tome na kraju odlučuju članice ERM2 i Europska središnja banka. No, sve upućuje na to da zemlja koja to želi, euro može i uvesti, uz nedvojbenu pomoć Komisije. Međutim, ako će uvođenje eura biti poticaj ili izgovor za provođenje reformi, od takvih promjena ne treba puno očekivati. Poput zemalja koje su u pomoć zvale MMF, istraživanja te institucije pokazuju da su uspijevale samo one zemlje koje su njezin program doživljavale svojim, koje su se doista željele promijeniti. U slučaju Hrvatske, to je zasad teško reći.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer na prvoj panel-raspravi nazvanoj “Press klub Europa”, u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, u sklopu koje je komentirao i strukturne reforme u Hrvatskoj.

“Za Vladu će 2018. biti godina strukturnih reformi koje su i ključ za priključivanje eurozoni. Cilj je da dosegnemo rast sličnih zemalja u EU, a jedna od ključnih je i mirovinska reforma – što manje posebnih režima za umirovljenje te produljenje radnog staža, jer danas je i u Europi puno više umirovljenika nego mlađih od 14 godina. Kad je riječ o porezu na nekretnine, on je bio loše komuniciran, pa će se to riješiti drugim zakonima i neće biti vrijednosni, nego će se samo komunalna naknada i porez na kuće za odmor objediniti u jednu naknadu, uz kriterij vrednovanja starosti nekretnina”, rekao je Plenković, piše Jutarnji list.