Diskriminacija žena na tržištu rada – "slon u sobi"

Vijesti 21. stu 201712:24 > 12:36
Shutterstock

Može li se govoriti o demografskoj politici dok brojni poslodavci bez sankcija isključuju radnice iz svijeta rada, jedno je od ključnih pitanja u sklopu demografske obnove. Ne može. A premda će poslodavci odmah zazvati u borbu protiv takve diskriminacije, teško se oteti dojmu da pritom nije baš svejedno jeste li "samo" radnica, a ne i poduzetnica.

Čak 57 posto žena susrelo se s protuzakonitim pitanjima na razgovoru za posao, a čak 87,7 posto nije upozorilo poslodavce na tu nezakonitost dok je 33,5 posto žena u trenutku svoje zaposlenosti ili traženja posla bilo izloženo nepovoljnom postupanju od strane poslodavca zbog svoje trudnoće, drugim riječima, kršena su njihova rodiljna prava – dio je to rezultata, podsjećamo, ispitivanja ‘Reproduktivna prava i karijera: ispitivanje stanja u RH’.

Provela ga je u rujnu 2017. godine Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter kako bi ispitala razinu diskriminacije s kojom se sreću žene u Hrvatskoj prilikom zaposlenja i tijekom rada te kako bi dobili uvid u praksu poslodavaca u RH u odnosu na diskriminaciju žena.

S obzirom na to da su, kao što je pokazalo i ovo istraživanje, seksizmi, kršenje prava žena, nezakonito postupanje od strane poslodavaca i rodna diskriminacija problemi s kojima se žene svakodnevno susreću na tržištu rada, PaRiter je da bi potaknuli građane i građanke da reagiraju na ovaj problem, pokrenuo inicijativu “Radno i ravnopravno” te akciju “Znate li što su nam rekli?”

Fotografije seksističkih i diskriminirajućih komentara koje žene dobivaju na radnom mjestu i u svakodnevnom životu, a koje inicijativi šalju žene te ih na potom objavljuje na istoimenoj Facebook stranici “Radno i ravnopravno” dojmljivo premda gorko dočaravaju društveni mozaik.

Može li se govoriti o demografskoj politici dok poslodavci isključuju radnice iz svijeta rada bez sankcija?

Što na sve to kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, provjerili smo pitajući ih, između ostalog za komentar podataka iz istraživanja te kako kane pridonijeti da se poražavajuće stanje promijeni?

Odnosno što konkretno čini HUP kako bi se smanjilo seksizme, kršenje prava žena, nezakonito postupanje od strane poslodavaca i rodnu diskriminaciju kao probleme s kojima se žene svakodnevno susreću na tržištu rada? I može li se govoriti o demografskoj politici dok brojni poslodavci isključuju radnice iz svijeta rada bez sankcija i zašto to čine?

Iz HUP-a su poručili da oni “kao jedina reprezentativna udruga poslodavaca u Hrvatskoj brinu o promicanju najviših standarda poslovanja i etičnosti među hrvatskim poduzetnicima”.

PaRiter / Radno i ravnopravno

“Kod svojih članica potičemo društveno odgovorno poslovanje za koje smo više godina za redom dodjeljivali nagrade tvrtkama koje pokažu da u svom okruženju postigle određeni nadstandard iz područja brige za zaposlenike, brige za okoliš i brige za zajednicu. Isto tako HUP je u Hrvatskoj nositelj inicijative UN-a za društveno odgovorno poslovanje Global Compact kojoj je jedno od temeljnih načela borba protiv diskriminacije te rodna jednakost”, naveli su za N1 iz HUP-a. 

Podsjetili su pritom i da je HUP u 2016. pokrenuo i projekt ‘Baza poslovnih žena’ kojim se, ističu, “upravo ženske poduzetnice željelo na primjereni način istaknuti kroz jedan dokument u kojem će one sve biti okupljene na jednom mjestu i koji će služiti kao podsjetnik i adresar prilikom izbora na menadžerske pozicije u renomiranim tvrtkama”.

A što ako ste “samo” radnica, a ne i poduzetnica – poslodavka?

“Željeli smo na taj način podsjetiti sve donositelje odluka da u Hrvatskoj postoji velik broj žena koje su sposobne preuzeti upravljačke pozicije u kompanijama i koje je potrebno uzeti u obzir prilikom donošenja takvih odluka”, istaknuli su iz HUP-a dodajući naposlijetku da je “nezakonito postupanje poslodavca, svakoj pojedinog, ukoliko je dokazano, potrebno procesuirati i za to postoje nadležne institucije”.

I tako se vrtimo u krug jer na razini zakonske norme učinjeno je gotovo sve što se moglo, no “praksa” je uglavnom deklarativna i u pravilu bez dubljeg zadiranja u kontekst pa konkretna provedba p(r)opisanog zasad i dalje ostaje slon u sobi.