Koliko će još Hrvatska morati čekati na prvu etičnu banku?

Vijesti 21. stu 201712:00 > 24. stu 2017 07:47
Pixabay

Nakon što je HNB proljetos odbio izdati licencu Etičkoj banci Zadruga za etično financiranje (ZEF) ne odustaje od namjere osnivanja prve nove banke u Hrvatskoj nakon 18 godina, i to banke kojoj, kažu, primarni cilj nije profit, nego razvoj zajednice kroz održive projekte.

ZEF intenzivno nastavlja proces licenciranja ebanke – prve etične banke u Hrvatskoj koja će građanima omogućiti sudjelovanje u odlukama o plasiranju novca, vrlo niske ili potpuno besplatne bankarske naknade i koja će većinu svojeg profita ulagati natrag u zajednicu. “Skupština ZEF-a u svibnju ove godine dala nam je punu podršku u nastavku procesa te je donijela odluku da se nastavi pokretanje etične banke u Hrvatskoj i odbila prijedlog o stjecanju licence u nekoj drugoj državi EU i uovom trenutku provodi se niz aktivnosti koji obuhvaća više različitih modela pokretanja”, doznaje N1 od Gorana Jerasa, pokretača projekta etične banke u Hrvatskoj.

Premda je ZEF zbog odluke HNB-a spominjao i mogućnost žalbe Upravnom sudu, od toga se odustalo, a Jeras objašnjava i zašto: “Zadruga za etično financiranje uvažava sve primjedbe HNB-a i svoju energiju usmjeravamo na unapređenje svih naših procesa, uključujući i kvalitetniju komunikaciju s HNB-om. Procijenili smo da bi nas tužba Upravnom sudu usporila u našem cilju, a to je da želimo što prije zadovoljiti sve tražene uvjete i započeti s radom. Uvjereni smo da se Hrvatska što prije treba priključiti zajednici od 17 europskih zemalja, koje već imaju svoje etične banke”.

Goran Jeras na Facebooku

S obzirom na to da je HNB odbila dati odobrenje za rad Etičnoj banci te suglasnost za članove uprave i nadzornog odbora te banke, uz ostalo i stoga što osnivač banke nije dokazao da je osigurao sredstva za incijalni kapital, zanimalo nas je koliko trenutno iznosi inicijalni kapital Etične banke, odnosno koliko novca nedostaje kako bi bili usklađeni sa zakonskim odredbama o financijskim institucijama.

Podsjetimo, prema Zakonu o kreditnim intitucijama za banku je propisan inicijalni kapital od 40 milijuna kuna, a HNB je naveo kako je Statutom Etične banke predviđen kapital od 80 milijuna kuna. Prema javno objavljenim dokumentima s početka travnja, za pokriće zakonskog minimuma nedostajalo im je više od 26 milijuna kuna, a za pokriće Statutom predviđenih sredstava više od 76 milijuna kuna.

Naime, početkom travnja na sjednici Skupštine Zadruge za etično financiranje iznesen je podatak prema kojem buduća banka raspolaže s 3,5 milijuna kuna uplata, a tada je navedeno i da su odbili ulagača koji je nudio 10 milijuna kuna jer se nije uklapao u njihova načela rada. Prema podacima s početka rujna, doznaje se da je u ZEF-u okupljeno 450 pravnih osoba, koje zajedno imaju više od dvije milijarde kuna prihoda i 155 milijuna kuna dobiti.

Kakvo je službeno aktualno stanje, pitali smo Jerasa, a on tvrdi da oko sredstava ne treba birnuti, no konkretne podatke ne iznosi: “Zbog fluktuacije tog iznosa i novih recentnih značajnijih priliva, za sada tek možemo potvrditi da kapitala ima dovoljno za stabilno funkcioniranje buduće Etične banke. Konkretne podatke, kao i iznos kapitala i ostale konkretne aktivnosti bit ćemo u mogućnosti dati za nekoliko tjedana budući da se Skupština Zadruge održava u prosincu. Broj zadrugara je u stalnom porastu, pa tako raste i zajednička ekonomska snaga u vidu prihoda i dobiti koje zadrugari zajednički ostvaruju”.

Etičnoj banci HNB udijelio “košaricu”, a Europa nagradu

Da je rad ZEF-a unatoč odbijenici HNB-a prepoznat u međunarodnim okvirima, pokazuje i priznanje pristiglo od Zadružnog saveza Europe u rujnu. Naime, Zadruga je osvojila drugu nagradu u konkurenciji za najbolji projekt u kolaborativnoj ekonomiji u organizaciji Zadružnog saveza Europe (Cooperatives Europe) upravo za projekt osnivanja etične banke u Hrvatskoj.
“Ovakva priznanja, uz našu odličnu suradnju s brojnim europskim i svjetskim organizacijama poput Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) čiji smo članovi, dokaz su snage našeg modela koji je prepoznat ne samo na europskoj, nego i na svjetskoj razini”, ističe Jeras.

Napominje da Zadruga od samih početaka implementira alternativna rješenja financiranja pa je tako samo međusobnim investiranjem članova već ostvareno oko sedam milijuna kuna investicija: “Osim toga, putem našeg programa predfinanciranja ruralnog razvoja za lokalne akcijske grupe putem kojeg svake godine plasiramo više od milijun kuna, dok je u rujnu ove godine u suradnji s partnerskim etičnim fondom iz Poljske osigurano milijun i pol kuna za program mikro zajmova društvenim poduzetnicima u kojem prve plasmane očekujemo do kraja ove godine”.

N1

Valja podsjetiti i da je hrvatska inačica etične banke primljena u Europsku federaciju etičkih i alternativnih banaka (FEBEA) dok je još Zadruga tek počinjala život, a Jeras ističe i da je osim osnivanja prve Etične banke u Hrvatskoj “najvažniji projekt ZEF-a upravo povezivanje zadrugara i stvaranje zajedničkog tržišta, koje će pratiti najnaprednija informatička podrška koju razvija IT klaster u Zadruzi”. “Istodobno, kroz povezivanje naših članova koji dolaze iz svih sektora gospodarstva, otvaraju se prilike za brojne nove projekte suradnje, od kojih bismo svakako izdvojili inovativne projekata u sferi energetike, poljoprivrede i naprednih informatičkih tehnologija”.

Etična banka odustala od kupnje 20 posto udjela GoGreena

Propitujući što se događa u procesu investicije 2,5 milijuna kuna u najveći hrvatski poljoprivredni klaster GoGreen, doznajemo da je tu došlo do preokreta. “Kada je u pitanju GoGreen projekt, ZEF je prepoznao važnost našeg najvećeg poljoprivrednog klastera te je za sada projekt pomogao pozajmicama i uz financijsku podršku, pružio GoGreen klasteru i logističku podršku u vidu osiguravanja najma prostora, širenja projekta u druge županije i pripreme u privlačenju sredstava iz Fondova EU. Od strateškog ulaska u projekt GoGreen kao i investicije od 2,5 milijuna kuna, Zadruga je, nakon pomne ocjene projekta, odlučila odustati”, N1 doznaje od Jerasa.

Pixabay

Međutim, često se može čuti da se zadrugarstvo u Hrvatskoj i dalje bori s negativnom javnom percepcijom u smislu da ga se veže uz vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, odnosno komunizma. Uz loš zakonski okvir to je i razlog zašto u Hrvatskoj z a razliku od, primjerice, Italije u kojoj zadruge u BDP-u sudjeluju s oko 10 posto, u Hrvatskoj to iznosi samo 0,5 posto. Ali, čini se da slijede bolji dani.

Jeras, doduše, kaže da se ne bi složio s ocjenom da je percepcija zadrugarstva negativna, već smatra da razina svijesti o zadrugarskim modelima nije dovoljno visoka: “Nažalost, možda je upravo to razlog zbog kojeg je Hrvatska na začelju europskih zemalja, kada je u pitanju razvoj zadrugarstva. ZEF, kao jedna od najvećih zadruga u Hrvatskoj, nastoji tu sliku kontinuirano mijenjati. Već se osjeća pozitivan trend budući da je broj zadruga u Hrvatskoj u stalnom porastu”.

Zadrugarstvo i društveno poduzetništvo – put za gospodarski oporavak i održiv rast

U EU, primjerice, svaki peti stanovnik član je neke zadruge, dok zadruge na europskoj razini ostvaruju oko 990 milijardi eura prometa i zapošljavaju oko 4,5 milijuna ljudi. Pojam zadruge trebao bi asocirati na dobrovoljnu, demokratski upravljanu organizaciju većeg broja članova koji se udružuju kako bi ostvarili zajedničke ekonomske, socijalne i kulturološke ciljeve, uz istovremeno dijeljenje troška zajedničkih resursa koji su tako potpuno iskorišteni, što je, pojednostavljeno, najefikasniji oblik poslovanja, objašnjava Jeras i napominje: “Većoj popularizaciji zadruga pridonijela bi i promjena zakonske regulative po uzoru na europske zemlje koje zadruge prepoznaju kao važan alat za razvoj gospodarstva te ih snažno pomažu. Vjerujemo da će zadruge uskoro biti prepoznate kao daleko napredniji i financijski učinkovitiji oblik poslovanja”.

U međuvremenu, valja nam još raditi i kada je riječ o društvenom poduzetništvu jer i njegov je razvoj u povojima pa i u tom segmentu zaostajemo za drugim EU zemljama.

“Ulaskom u EU na raspolaganju su nam i sredstva za poticanje društvenog poduzetništva, ali prema našim informacijama, ona se mogu koristiti znatno učinkovitije. U Hrvatskoj za sada nemamo nadležni zakonski okvir, već samo Strategiju razvoja iz 2015. godine”, podsjeća Jeras i ukazuje da društveno poduzetništvo može u Hrvatskoj riješiti niz problema: “Poput visoke nezaposlenosti, naročito mladih, osoba s posebnih potreba, ali također može biti i generator rješavanja problema depopulacije ruralnih prostora pa vjerujemo da će se institucije još više posvetiti temi društvenog poduzetništva i primjerice slijediti primjere mnogih europskih država među kojima je i Slovenija, koja društveno poduzetništvo vidi kao ključ svojeg dugoročnog održivog razvoja u skladu sa smjernicama EU”.