Ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar gostovao je u N1 studiu uživo.

Kako komentirate rad Povjerenstva za Agrokor, nakon svjedočenja Željka Rohatinskog i Berislava Škegre?

Svatko od svjedoka govori ono što mu najbolje ide u prilog. Te ljude treba DORH ispitati i raditi svoj posao.

Željko Rohatinski otkrio je i neke zanimljive detalje.

Baš me zanima koliko to ima veze s Agrokorom. Je li to bio ključi trenutak u kojem se Todorić počeo zaduživati više nego što je trebao? Mislim da nije.

Ponekad nam se čini da se vladajući boje svjedoka pred Povjerenstvom.

Moramo raditi po zakonu. Zakon je donesen davno, ali točno govori da Povjerenstvo prestaje s radom kad počne proces na sudu. Zakon se može mijenjati, ali moramo raditi po njemu.

Jeste li zadovoljni primjenom Lex Agrokora? 

Država se nije izložila financijski. Da se nije izložila kako se jest izložila, danas bismo imali mnogo manje radnih mjesta i to je jedan od razloga zašto smo inzistirali na spašavanju Agrokora. Kad završi lex Agrokor, siguran sam da će se sve ustabiliti.

Mislili smo tako i u opoziciji jer smo na lex Agrokor dali amandmane. Jedan je prihvatila i i Vlada i Sabor. Htjeli smo biti konstruktivni.

Ruski veleposlanik Azimov jutros je bio u Vladi. Zašto?

Nije bio kod mene na sastanku, nisam ga vidio, nismo o tome raspravljati. Ne može se o Sberbanci raspravljati u Vladi.

Strahujete li od sukoba interesa u slučaju Kinghthead fonda i Ante Ramljaka?

Strahujem od toga da ne uspije nagodba. Ako tu bude problema, onda ima jako puno nezaposlenih i puno više problema nego sada.

A ako imamo nagodbu, a tuže državu?

Vidjeli smo da je naš zakon prihvaćen i u drugim državama.

Vaša ocjena suradnje s HDZ-om.

Suradnja je dobra, temelji se na međusobnom uvažavanju. Rješavamo puno toga i siguran sam da ćemo i dalje raditi na stabilnosti države. Stabilnost države nam je najbitnija zbog potencijalnog rasta gospodarstva.

Ne idemo prema rastu od 4 posto, to pokazuju i projekcije Vlade.

Namjerno idemo s pesimističnim stopama. Raditi proračun s optimističnim stopama i trošititi novac nećemo. Moramo biti malo pesimistični.

Izuzeto je malo povećan rashod proračuna, a iduće godine bit će prvi put i smanjena. Tu je inflacija, deficit 2 – 3 posto koji je normalan. Mi želimo ići ispod toga. Cilj nam je i uvođenje eura.

Ulagačima je najbitnija stabilnost i provođenje reformi. Onda se razvija turizam i rast BDP.

Je li HNS nezadovoljan time što zakoni sporo prolaze kroz premijerov kabinet prije puštanja u javnu raspravu?

Bio je potreban taj proces kako bi se sve uskladilo i kako ne bi imali neke probleme kakve smo imali do sada. Nije baš bilo tako kako je dospjelo u medije, mi sve rješavamo u četiri zida. Ne želimo komunicirati preko medija.

Postavili smo sustav da se zakoni donose i to je realnost. Donijet ćemo još puno zakona do kraja zasjedanja Sabora.

Što je s obrazovnom reformom?

Počeli smo s reformama, kvalitenim i kompletnim. Radimo puno i to nije jednostavno, više od 20 godina se pokušava uvesti ta reforma i mi sljedeće godine idemo u to.

Posebno stručno povjerenstvo je odradilo svoj dio posla. Novo povjerenstvo će ispunjavati svoje obveze kako treba. Mi imamo rokove i dostižemo ih, to je najbitnije. Tek smo pet mjeseci u Vladi i učinili smo puno. Tisuće novih stipendija, priprema kurikuluma koji je već na reviziji… Da nismo došli, ne bi bilo reforme.

Je li zakon o obrazovanju kompromis s desnim krilom HDZ-om?

Nas interesiraju građani koji žele kvalitetnu reformu obrazovanja i njih je više od 80 posto. Građanski odgoj je predmet koji treba biti i ako ga netko ne želi slušati, treba mu to i omogućiti.

To je u interesu svima, ali budimo pluralno društvo i omogućimo svakome da izabere način obrazovanja koji mu paše. Ne u osnovnim dijelovima, naravno. Mi moramo stići EU.

Što je s graditeljstvom i prostornim uređenjem?

Velik dio mladih ljudi je dobilo kredite, 2.320 kredita je odobreno do jučer. Neki su krediti u proceduri, ali tu nema nikakvih problema. Planirali smo 1.200 takvih kredita i napravili smo odlličan posao. 2.300 obitelji je gradić poput Knina i toliko će ih imati osiguran krov nad glavom. Ovo je dobra poruka mladim obiteljima da razmišljamo o njima.

Razmišljamo i o novim načinima, subvencijama kamata na kredite, POS-ovim stanovima…

Izbori u HNS-u?

Nisam ni prije bio kandidat za predsjednika strnke, a posebno ne sad kad obavljam funkcije u Vladi. Nemam vremena za biti predsjednik stranke. Treba se baviti strankom, ona je živi organizam. 

Hoće li premijer pristati na to da predsjednik HNS-a ne sjedi u Vladi?

Mi smo odlučili da je ovako dobro za Hrvatsku i HNS. 

Ploča u Jasenovcu?

Mi ćemo inzistirati da toga više ne bude. Pozdrav “Za dom spremni” nije prihvatljiv. Želimo brinuti o svim građanima Hrvatske. 

Možemo li očekivati ratifikaciju Istanbulske konvencije?

Naravno, ne znam u kojem roku, ali razgovarat ćemo. 

Koliko je teško uvjeriti premijera da prihvati vrijednosti HNS-a?

On shvaća da imamo različitosti i uvažava ih. 

Je li premijer u klinču između vas i svog desnog krila? Je li to razlog sporog donošenja odluka?

Mislim da ne, jednostavno je nedostatak vremena u pitanju, a izuzetno puno problema je na dnevnom redu. 

Ulazak turista i problemi sa Slovenijom, Agrokor, požari… Ne znam što se sve nije dogodilo zadnjih pet mjeseci što je trebalo rješavati. Možda je sad vrijeme da krenemo s tom brzinom. Danas smo razgovarali o tome da se hitno mora ići u ubrzanje reformi i procesa koji su stali. 

Strahujete li od izbora?

Ne, mi smo stranka koja je uvijek u anketama na 1,5 kad smo u vladi, 3,5 kad smo u oporbi. Sva sreća pa imamo preferencijalne glasove, pa smo dobili 130.000 preferencijalnih glasova. 

Mi se na sljedeće izbore priprememo ići sami i jako ćemo dobro proći jer će građani vidjeti tri stvari koje su nama najbitnije. To su rezultat, rezultat i rezultat. I imat ćemo rezultat.