U rubrici TNT Dvoboj raspravljalo se o sukobu rektora Damira Borasa i zagrebačkog sveučilišta s Ministarstvom obrazovanja oko Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Upitan je status 55 tisuća studenata stručnih studija. Gosti su bili Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a i Duje Skender, student Tehničkog veleučilišta i član Studentskog zbora.

Vrlo se rijetko događa da su poslodavci i sindikati na istoj strani. Ovoga tjedna, međutim, potpisali su zajedničko priopćenje kojim traže od Vlade da ubrza proceduru donošenja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira kako bi studenti strukovnih studija, njih gotovo 55 tisuća, konačno znali hoće li njihove diplome vrijediti jednako ili manje od diplome kolega sa sveučilišnih studija.

Na pitanje da pojasni što je suština problema, Skender kaže kako u Hrvatskoj imamo stručne i sveučilšne studije, a da se završetkom studija stječu različite kvalifikacije.

“Stvar je u tome da su te kvalifikacije na različitim razinama, a prema Europskom kvalifikacijskom okviru nalaze se na istoj razini, a tako bi se trebalo odvijati i u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO)”, kaže Skender.

Ako se ne odbaci diskriminirajući prijedlog za studente stručnih studija, Skender upozorava da će to za njih značiti probleme kada budu tražili posao i da će zbog toga odlaziti u inozemstvo.

“Kvalifikacijski okvir je kompleksan mehanizam, EU ga je uveo kako bi se mogli uspoređivati različiti sustavi obrazovanja u različitim zemljama, i kako bi se studij mogao početi u jednoj državi a nastaviti u drugoj. Ključno je što prema sadašnjem zakonu i sveučilišni i stručni studiji na razini 7,1 isto traju, samo je različit sadržaj, svučilišni su usmjereni prema znanosti, a stručni prema vještinama. Ako bi se usvojio alternativni prijedlog, tim rješenjem diskriminiralo bi se 55 tisuća studenata stručnih studija”, kaže Cvrtila ističući da bi to za tu skupinu studenata značilo probleme na hrvatskom i europskom tržištu rada.

Na temelju zahtjeva za ocjenu ustavnosti, koji je u ime Zagrebačkog sveučilišta podnio rektor Damir Boras, Ustavni sud je u travnju 2016. odlučio staviti izvan snage dio Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kojim su stručni studiji u razini kvalifikacije izjednačeni sa sveučilišnim studijima.

Onima koji su zagovarali takvo rješenje, kaže Cvrtila, argument je bio da postoji razlika u kvaliteti dviju skupina studija.

“Po sili zakona Hrvatski kvalifikacijski okvir ne određuje kvalitetu, to radi drugi zakon”, pojašnjava Cvrtila.

“Sreća je da su svi studiji prošli program akreditacije i reakreditacije, a to stoji i na web stranci Agencije za visoko obrazovanje. Tamo stoji da neki stručni studiji imaju višu kvalitetu od sveučilišnih, i obrnuto”, kaže Cvrtila i upozorava kako je posve kriv dojam koji prevladav u javnosti “kad netko plati studiij da ga taj i završi”.

“Postoje pravomoćne presude za sveučilišta, a ne postoji niti jedna kaznena prijava za učilišta i veleučilišta. Hajdemo pričati o argumentima. Ti agrumenti za alternativni prijedog su bili samo malga da se diskriminiraju mladi ljudi”, kaže Cvrtila.

Što ako Vlada na kraju ne usvoji prijedlog Ministarstva obrazovanja o HKO-u već se odluči za alternativni prijedlog? To će značiti, upozorava Cvrtila, da će opasti interes za stručne studije, ali i da će doći u pitanje opstanak učilišta na regionalnoj razini i svih investicija države koja je u njih uložila novac kao i u studentske domove.

“To bi značilo diskriminaciju ne za ustanove, već za studente koji su stekli tu kvalifilaciju i to bi bio dodatni faktor da moraju otići iz RH”, kaže Cvrtila.

“Alternativni prijedlog bi diskriminirao 150 tisuća onih koji su završili stručne studije i 55 tisuća onih koji studiraju”, kaže Cvrtila i upozorava da bi takav rasplet situacije bio poguban i za demografsku sliku jer bi u tom slučaju još više mladih odlazilo u inozemstvo.

“I jedni i drugi studiji trebaju, samo oni trebaju biti u ravnoteži”, dodje.

Da u RH stvari nisu postavljene kako treba, iznio je podatak Cvrtila, potvrđuju i statistike koje govore da u zapadnim zemljama, koje su nam uzor, većina studenata studira na stručnim studijima a u Hrvatskoj je obrnuta situacija odnosno 1/3 je na stručnim studijima.

Cvrtila kaže da ga iznenadilo što po ovom pitanju nije regiralo Ministarstvo rada i stalo uz prijedlog Ministarstva obrazovanja koje je odbacilo diskriminirajući prijedlog.