Hoće li i kada Hrvatska uvesti euro, komunicira li se u javnosti i loše strane te odluke; kako vidi sudbinu saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor i svoje eventualno svjedočenje na njemu, kao i što kaže na to da je Vrhovni sud prihvatio reviziju Udruge Franak - neka su od pitanja na koja je u Pressingu odgovarao guverner HNB-a Boris Vujčić.
Otkud sad priča o uvođenju eura? Zašto baš sad?
Dogovorili smo to još početkom godine i od tada HNB priprema ovaj dokument koji je sada predstavljen i najesen je objavljen, a ja sam još na proljeće počeo najavljivati da ćemo ići u javnu raspravu. Došlo je to sad prirodno, mislim da je tajming baš i dobar jer je RH izašla iz procesa prekomjernog deficita. Ranije pričati o ovome bez toga nije bilo prikladno.
VEZANE VIJESTI
Ali je li se to moglo ipak i ranije dogoditi?
Ne bih to preporučio jer je RH bila u situaciji rastućeg javnog duga, u proceduri prekomjernog deficita i to definitvno nije neka pozicija da kažemo idemo mi sad u eurozonu, ne prije nego pokažete da ste u stanju promijeniti putanju BDP-a i da imate politiku i odluku da ga smanjite.
Je li realno očekivati da bi javni dug mogao za dvije godine iznositi 70 posto?
Ne bih rekao, ali će se približavati brzo toj razini i zato je sada dobro vrijeme da krenemo u priču oko eura.
Netko bi mogao pomisliti da se radi možda o odvlačenju fokusa s teme Agrokora?
Rekao sam sad da smo to puno prije odlučili. A što – da sad čekamo da priča oko Agrokora završi? Nema to smisla.
Nije sporno to što Vlada i HNB rade zajedno na ovome, neki se tome protive?
Mora se to zajedno raditi, i Vlada i HNB, i zato i konferencija i dokument i pripreme koje će sr raditi su zajedničke.
Što je s autonomijom HNB-a, ovo nadmašuje jednu vlast?
U svim zemljama je to uvijek radila središnja banka, ne dovodi to ni na koji način autonomiju središnje banke. Bio sam i zamjenik u procesu pregovaranja oko ulaska u EU vezano uz HNB, postoje poslovi koji se jednostavno moraju raditi zajedno.
Ima li tu previše ministra financija Zdravka Marića pa da se odmiče fokus s njegove uloge oko Agrokora?
Sad smo govorili da je preduvjet bio da izađemo iz procedure prekomjernog deficita i da imamo pad udjela javnog duga u BDP-u, to su sve stvari vezane iz Ministarstvo financija i više je nego logično da sudjeluje.
Zašto niste pozvali na konferenciju nekoga tko je protiv uvođenja eura, primjerice sindikate? Sindikalni šef Vilim Ribič kaže da nisu pozvani?
Koliko znam, svi sindikalisti su bili pozvani, neke sam i vidio, nisam ja radio pozive.
Ali nisu oni iznosili argumente?
To je bio početak predstavljanja strategije i svi će imati vremena iznijeti svoje argumente. Cijela stvar mora funkcionirati tako da svi koji su protivnici sada iznose argumente, ja ne znam tko je sada protiv, a tko je za, ne mogu to sada ni predviđati, moći ćemo raspravljati i na koncu je ključna stvar da to dobije potporu javnosti. Mora postojati potpora javnosti za uvođenje eura.
A kako će se to testirati? Živi zid spominje referendum?
Takvu odluku ne donosi HNB, ali se lako testira istraživanjem javnog mnijenja.
A referendumom?
Sve je moguće zamisliti, ali neke zemlje imaju zahtjev za referendumom u slučaju takvih odluka, većina nema, Hrvatska ne mora provesti refendum, ali tijekom rasprave će se pokazati je li tako nešto potrebno uopće. Ja nisam političar, to nije pitanje za mene, ali mogu reći da ako vam pokazuje ispitivanje javnog mnijenja da je većina “za”, imat erelativno čistu situacija, ali ako je vrlo blizu, onda su stvari manje očite.
Kada bi mogli uvesti euro?
Bilo bi lijepo da se poklopi s ulaskom u tečajni mehanizam. Riječ je o “čekaonici” u kojoj država mora provesti dvije godine … a od 2005. nijedna država nije ušla.
Rekli ste da kriteriji za ulazak ne postoje, što znači da kriteriji ne postoje?
U razgovoru s našim europskim partnerima morat ćemo ih iskristalizirati.
Tko su oni?
Oni koji već jesu u eurozoni.
Koje su najveće prednosti u euro-sustav?
Glavna prednost je da nestaje valutni rizik, RH Ima najveći stupanj euroizacije, za nas euro nije ništa novo. Računa se, štedi se u eurima, cijene se brojne izražavaju u eurima. Ono što će svi osjetiti jest da će zbog nestanka valutnog rizika pasti kamatne stope, tu će biti i nestanak troškova valuta koji su otprilike oko milijardu kuna, privlačniji ćemo biti investitorima, turizam nam je važan – 70 posto naših prihoda dolazi iz eurozone, turisti će tu moći trošiti u eurima.
Tečajni rizik, jasno je to, ali nije li on ionako ovdje jako slab?
Upravo je cilj da uklonimo tečajni rizik i da investitori, štediše, oni koji uzimaju kredite u kunama imaju povjerenja u HNB i da se tečaj neće u budućnosti mijenjati. No to nije 100-postotna kredibilnost, može netko drugi doći u HNB i promijeniti politiku HNB-a. Kad jednom uđete u euro, ne može se ništa mijenjati.
Famozno zaokruživanje cijena – što s tim, poskupljenja će biti?
To je u velikoj mjeri mit, a ne stvarnost. U prvom valu zemalja koje su ulazile, bilo je zaokruživanje cijena na gore, ali kasnije je taj efekt bio sve manji zahvaljujući triku kojim se tome doskočilo – i u domaćoj valuti i u euru šest mjeseci prije i nakon konverzije se mora objavljivati cijene. Stvarni porast je bio 0,2 do 0,3 posto je bila inflacija što je zanemarivo.
Tko će biti gubitnik, a tko dobitnik?
Prve će gubiti banke – one sada imaju prihod na mjenjačkim poslovima, a tu je i platni promet s inozemstvom. No, i one bi trebale imati koristi zbog gospodarstva u cjelini – zbog manje loših kredita, primjerice.
A izvoznici, uvoznici, priča se često o famoznom uvoznom lobiju?
Ako imate integrirano gospodarstvo, što znači biti “uvozni lobi”? Tečajna politika – svaka deprecijacija kune povećava dug za 50 milijardi kuna, a aprecijaciju ne dopuštamo da se ne pokvari konkurentnost naših izvoznika i tu su ta dva osigurača.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
