Ne možemo ovisiti o "kampanjama", Hrvatska treba banku hrane

Vijesti 02. lis 201718:39 > 03. lis 2017 07:01
Ilustracija

Nerijetko u medijima osvane poziv u pomoć zbog praznih polica socijalnih samoposluga koje se potom na neko kratko vrijeme popune, a onda se vraćamo na staro. Do neke nove medijske graje i iskrica nečije "dobrote", odnosno pojedinačnog entuzijazma umjesto organiziranog sustava doniranja - Hrvatska treba "banku hrane".

U zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici, podaci su iz izvještaja Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane.

Zastrašujući su to i tužni podaci, pogotovo dok su svima puna usta socijalne odgovornosti i društveno odgovornog poslovanja, a k tome – da bi se izbjeglo bacanje hrane, u Hrvatskoj je potkraj 2015. ukinut PDV na donacije zdravstveno ispravne hrane. S obzirom na to da su donatori uvjeravali da bi oni donirali da nema PDV-a, očekivalo se da će to napuniti police socijalnih samoposluga, ali ta se očekivanja nisu ostvarila.

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U čemu je problem?

“Problem je u nedostatku sustava doniranja hrane. Problem je u socijalnoj neodgovornosti donatora. Problem je u potpunom nedostatku svijesti da se stotine I tisuće obitelji u Hrvatskoj mogu nahraniti hranom koju trgovci proizvođači svakodnevno bacaju, a ne doniraju. Problem je u donatorima koji su jedno govorili kad smo počeli kamapanju za oslobođenjem doniranja hrane PDV-a (da bi donirali kada ne bi bilo PDV-a), a sada pričaju drugu priču – da im je komplicirano donirati, da ima previše papirologije, što nije istina. Kada se radio Pravilnik o doniranju hrane, jako se pazilo da donatori imaju što minimalnije napore prilikom doniranja, a manje od ovoga što sada imaju zakonski nije dozvoljeno”, pobrojao je neke od problema za N1 koordinator platforme “Mreža hrane” Zoran Grozdanov.

“Problem je u potkapacitiranosti socijalnih samoposluga koje nemaju svojih prijevoznih sredstava da prevezu hranu tamo gdje im se želi donirati. Problem je naposljetku, i zapravo na prvome mjestu, u Ministarstvu poljoprivrede koje pokazuje sustavnu nebrigu za problem u njihovu resoru. Dvije godine slušamo kako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a tek prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hrana, a u ove dvije godine to je bio i posljednji korak”, upozorava Grozdanov.

Ključan problem je da smo po pitanju stvaranja i razvoja organiziranog sustava doniranja hrane u Hrvatskoj, odnosno ‘banke hrane’ – nigdje, odnosno kako ističe: “Na popisu smo lijepih želja i nikad dosanjane budućnosti”.

N1

Što radi Ministarstvo poljoprivrede?

“Prije šest mjeseci predstavnici ‘Mreže hrane’ su bili na sastanku s djelatnicima Ministarstva među kojima je bila i pomoćnica ministra i rečeno nam je da napravimo projektni prijedlog za uspostavu sustava doniranja hrane koji će prerasti u ‘banku hrane’ i da to učinimo u dva tjedna kako bi se brzo poduzelo sljedeće korake. To smo, naravno i učinili, u roku od 10 dana, no od tada nismo dobili niti slovo, ni riječ kreće li se u osmišljavanje i izgradnju Banke hrane ili ne. I to nakon naših opetovanih zamolbi, od nadležnog odjela do samoga ministra. Taj naš projektni prijedlog sadrži nužne korake (stručne studije, kooperaciju ministarstva i civilnog društva, suradnju s DUUDI-jem kako bi se dobila skladišta itd itd), međutim odgovora nema. Kao da Ministarstvo u ladici ima 10 sličnih prijedloga i sada važe. Možda i ima, ne znam, ali nisam siguran”, kaže Grozdanov.

Što se tiče konkretnog stanja na području Hrvatske kad je riječ o socijalnim samoposlugama, stanje varira, a ono što Hrvatska treba jest “banka hrane” kao instituciju, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga oslobođenje hrane PDV-a i dalje će biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, no rješenje neće biti sustavno.

“Nakon objave napisa o praznim policama socijalnih samoposluga, situacija će se popraviti, police će se napuniti. I tako to funkcionira godinama – od medijske graje do medijske graje. A oni koji su zaduženi da problem sustavno rješavaju, tapkaju. Zaista je sramota da ovisimo o ‘kampanjama’ u doniranju hrane, da ovisimo o medijskoj buci, o dobroti pojedinaca ili organizacija”, upozorava Grozdanov.

Ilustracija

Zašto problem bacanja hrane nije visoko na listi prioriteta?

Premda Hrvatska ima jedno od najboljih poreznih rješenja po ovom pitanju u EU, izostala je implementacija Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane, a s obzirom na sve rečeno pitali smo nadležne u Ministarstvu poljoprivrede, čija je obaveza građenje sustava, što i kako rade po ovom pitanju.

Dok čekamo njihov odgovor, nedvojbeno je jasno da bi problem doniranja hrane trebao biti visoko na listi prioriteta, između ostalog i jer bi Hrvatska prema izvještaju Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane do 2030. godine trebala prepoloviti količinu bačene hrane.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.