Vlada nudi parcijalna rješenja, Plenković tolerira propuste

Vijesti 03. ruj 201720:57 > 20:58
Podijeli:
Izvor: N1

Školska godina počinje, a još uvijek nije usvojen akcijski plan za provedbu reforme obrazovanja. Gost Dnevnika bio je Nikola Baketa iz GOOD inicijative za građanski odgoj.

Optužili ste premijera Andreja Plenkovića da je najodgovorniji za zaustavljanje provedbe Strategije obrazovanja i Cjelovite kurikularne reforme. Zbog čega?

Kao što je bilo s porezom na nekretnine pa onda ova ploča u Jasenovcu tako i ovo što se sada događa i preuzimanje njegovo Posebnog stručnog povjerenstva je parcijalno rješenje, naime, već 14, 15 mjeseci cijela kurikularna reforma stoji – premijer nije pokazao nikakvu veliku zainteresiranost da se nešto pokrene, a to pokazuje njegovo toleriranje svih propusta koje je radila predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva Dijana Vican i sada kada je ona maknuta to je vjerojatno jedan ustupak možda prema koalicijskom partneru, međutim, ne vjerujemo da će se išta promijeniti jer premijer realno niti će imati vremena za bavljenje time – jer tu se ne radi samo o kurikularnoj reformi, nego o cijeloj Strategiji, a s druge strane to je isto tako stručno povjerenstvo za što premijer realno nije stručan te bi to trebao prepustiti osobama koje se bave obrazovnim politikama tako da smatramo da zaista cijelo vrijeme ovo toleriranje propusta zapravo njegov propust jer on nije reagirao kada je trebalo, a imao je dovoljno dokumenata i dovoljno indicija da bi trebao reagirati.

Prema posljednjim neslužbenim informacijama Dijana Vican će ipak ostati članica Povjerenstva. Kako to komentirate?

Pa isto kao što je bilo sa smjenom ministra Barišića – premijer će reći da on zapravo nije smijenjen, nego da je njemu ponuđena druga funkcija tako i ona ostaje ovdje, nema nikakve odgovornosti njene, nego je samo došao premijer i ona će njemu vjerojatno pomagati, biti ona glavna koja će to voditi. Isto tako tu se posebno postavlja pitanje njene odgovornosti vezano uz izbor Ekspertne radne skupine – naime, Ekspertna radna skupina ne postoji trenutno i to tvrde i iz Ministarstva, a s druge strane ministrica je u utorak, i ona i Dijana Vican i premijer i Jasminka Buljan Culej sudjeluju u HGK na tribini tako da nije jasno što se događa s natječajem za Ekspertnu radnu skupinu, hoće li on biti poništen, i tu je ono pitanje koje je zapravo puno bitnije od onoga tko preuzima Posebno stručno povjerenstvo.

Kako gledate na rad ministrice Blaženke Divjak, koja je zapravo željela preuzeti Povjerenstvo, a na kraju je očito morala i ona i HNS učiniti taj ustupak premijeru koji će biti na čelu tog Povjerenstva, no i ona će biti članica Povjerenstva?

Još nitko nije izašao konkretno s tim informacijama tko će sve biti članovi tog Povjerenstva … ministrica Divjak, koliko smo primijetili, pokušava vući neke poteze – primjer toga je analiza natječaja za Ekspertnu radnu skupinu, međutim, ne nailazi na odobravanje takvih stvari, premijer je više pozornosti posvetio tome kako su iscurili dokumenti u javnost nego tome što piše u tim dokumentima tako da ono što primijetimo – da, postoje neki pokušaji da se ovo razjasni, ali smatramo isto tako da bi Ministarstvo trebalo zapravo poduzeti neke proaktivnije korake u tome.

Pozvali ste ministricu da javno objavi dokumentaciju o nepravilnostima vezanih uz odabir članova Ekspertne radne skupine, ona je to zapravo najavljivala prilikom preuzimanja dužnosti, ali dva mjeseca kasnije ništa od toga.

Da, ništa od toga i to jest velik problem jer ukoliko postoji ta dokumentacija smatramo da je stvarno javni interes i zbog svih tih ljudi koji su se već dvije godine zaredom pojavili na trgovima diljem Hrvatske da se te dokumente objavi. Ukoliko stvarno ne postoji ništa sporno, u redu, ali ako su stvarno rezultati onakvi kakve analiza koja je izašla u medije pokazuje, onda je to velik problem za funkcioniranje. Međutim, to onda dovodi do ove linije odgovornosti – ukoliko su postojale nepravilnosti u odabiru, tada se vuče linija odgovornosti prema Dijani Vican kao predsjednici Posebnog stručnog povjerenstva, a zatim i premijeru koji joj je cijelo vrijeme stajao u obrani.

Akcijski plan trebali bismo dobiti u petak, a sama provedba kurikularne reforme je odgođena opet za godinu dana, no ima nekih parcijalnih mjera pa će tako informatika ipak početi primijenjivati se prije – rekli bi neki, 20 godina prekasno, ali ipak prije nego sve ostalo što sadrži prijedlog te reforme, kako gledate na to?

To je svakako jedno parcijalno rješenje i to iz više razloga – naime, ona se sada uvodi kao obvezni predmet u 5. i 6. razrede, a u cjelovitoj kurikularnoj reformi ona je zamišljena kao izborni predmet kroz cijelu vertikalu školovanja, znači od 1. razreda osnovne. Druga stvar, ono što je primjerice ministrica istaknula da to nije dodatno opterećenje za učenike, da je to samo 22 sata, da postoji mogućnost 30 – to je ipak malo drugačije, 22 sata su obavezni predmeti, zato imate izborne, uzmimo tu vjeronauk, strani jezik, svaki po dva sata, dolazimo još do 28, imamo sat razrednika, to je, 27, ako imamo obaveznu informatiku to su još dva sata – 29, znači od 30 – od tjedne satnice koliko učenici mogu imati – a što je s dodatnom i dopunskom nastavom? Postoje učenici kojima trebaju takve stvari, tjeramo li ih time na dodatne instrukcije izvan škole? Tu se postavlja jako puno pitanja zašto opterećivati tu stanicu na takav način? Postoji tu još niz drugih stvari – argumentacija je da je kurikulum bio dobro napravljen, postoje i drugi kurikulumi na kojima je bilo jednako ili manje primjedbi kao i na ovaj za informatiku, isto tako – logika uvođenja, znači imamo kurikulum, onda smo to odlučili uvesti, a onda osnivamo Povjerenstvo … to nije logika kojom trebamo uvoditi takve predmete. Trebalo bi procijeniti troškove i onda krenuti da se vidi gdje nedostaje kadra jer u Zagrebu će se naći nastavnika koji će to predavati, međutim, što je s otocima, što je s područjem od posebne državne skrbi i tako dalje. 


N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i
društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.