'Poskupljenje struje poskupjet će poslovanje Agrokora'

Vijesti 01. ruj 201708:42 > 08:44
Podijeli:
Izvor: N1

Goranko Fižulić gostovao je u Novom danu.

Je li bilo alternative za povećanje cijena koju je Vlada temeljila na obnovljivim izvorima energije?

Bilo je, ali ne danas, nego prije 2 ili 3 godine. Ako pogledate izvješće Eurostata, onda ćete vidjeti da je Hrvatska 2015. imala 23 posto učešća obnovljivih izvora, a cilj je bio da 2020. imamo 20 posto. Činjenica je da se kod nas vjerojatno pretjeralo s ugovaranjem vjetroelektrana ili drugih tipova elektrana koje ne mogu izdržati cijenu struje.

Je li pozadina odluke politička ili ekonomska?

Meni je teško o tome suditi. Zanimljivo je da Vlada nije iskoristila taj argument i napala bivše ekipe. Nije zato što je sadašnji koalicijski partner HDZ-a vodio energetsku politiku Hrvatske, pa je to sad nezgodno. Sad će to platiti krajnji potrošač i industrija. Primjerice, Agrokoru će poskupljenje poskupiti poslovanje na godišnjoj razini za otprilike 30 milijuna kuna.

Kad govorimo o poskupljenju, zašto su se pojavili različiti izračuni? Jučer smo mogli čuti Mostova Tomislava Panenića, koji tvrdi da će poskupljenje ponegdje iznositi i do 100 kuna.

Gospodarstvo i potrošači ne plaćaju na isti način, struja im ne služi za istu svrhu. U Dalmaciji i priobalju građani se griju i hlade na struju više nego ljudi na kontinentu i iz toga mogu proizaći različiti računi povećanja. Povukao bih paralelu s izgradnjom LNG terminala na Krku. Kad tržište ne funkcionira ili funkcionira u iskrivljenom obliku, uvijek strada potrošač.

Je li došlo do liberallizacije tržišta?

U velikom dijelu da. Veliki potrošači mogu bitno uštedjeti odabirom dobavljača električne energije.

Ministrica Dalić kaže da je poskupljenje zapravo pojeftinjenje električne energije.

Činjenica je da će el ektrična energija poskupjeti po kilovatsatu, svi će to vidjeti na računima i od te činjenice se pobjeći ne može. Problem je što će se događati u budućnosti. Kad gledate porast BDP-a i porast potrošnje, naravno da je nafta u proteklih 6 mjeseci umjesto ispod 50 bila ispod 60 posto za barel, mi bi imali bitno slabiji rast, jer bismo morali više potrošiti na uvoz nafte ili bi građani morali potrošiti više na derivate, sve bi bilo skuplje i naš rast bi bio manji nego sad i sve bi to skupa negativno utjecalo na gospodarske subjekte u Hrvatskoj i njihove poslovne reultate.

Kako komentirate reakciju HUP-a?

HUP je podijeljen. Grupacija HUP-a koja štiti proizvođače, pozdravlja i brani odluku Vlade. Oni koji spadaju u velike potrošače, oni će to napasti. Interesi nisu jednoznačni i ni HUP ne može imati jednoznačne interese u poskupljenju električne energije.

Koliko će cijena struje i ovo poskupljenje utjecati na prodaju HEP-a?

Ja nisam veliki optimist da će uopće doći do prodaje HEP-a niti vidim kako bi se to moglo napraviti. Što će zapravo Hrvatska dobiti od te prodaje? Ima tu cijeli niz pitanja i mislim da obzirom na kompletne političke odnose i krhkost Vlade i vladajuće koalicije, ne vjerujem da će u nekom kratkom roku doći do prodaje HEP-a.

Rast BDP-a je prema procjenama trebao biti između 2,6 i 3,4 posto, ali i o njegovu rastu postoje različita mišljenja. Koliko je snažna ekonomija u Hrvatskoj u ovom trenutku i je li utjecaj Agrokora primjetan?

Ja vjerujem da će sve što se događalo s Agrokorom utjecati na rast BDP-a daleko više u 2018. nego u 2017. zato što je 80 ppsto prihoda koje Agrokor ima postigao u maloprodaji i dok god Konzum omogućava da se dobavljači prazne po postojećim cijenama, dotle se ta promjena nije osjetila toliko koliko će se tek osjetiti. Hrvatski gospodarski rast treba mjeriti s gospodarskim istočnoeuropskim državama. Hrvatska je rasla najsporije od svih istočnoeuropskih država. Ne samo od njih, nego smo rasli sporije i od Austrije, Španjolske, Švedske, pa čak i od SAD-a. Kad velika gospodarstva uspiju rasti brže od malog, nerazvijenog, to treba biti alarm za uzbunu. Dok god će turizam u Hrvatskoj biti glavno sredstvo za gospodarski rast, Hrvatska će i dalje zaostajati.

Imamo li viziju za razvoj gospodarstva?

Bilo je zgodno slušati Ćorića koji kaže da u Hrvatskoj ionako nema industrije, pa tko se buni o poskupljenju struje. Hrvatska nema viziju o ničemu, jer da imamo, znali bi i strategiju za nerazvijeni zdravstveni i mirovinski sustav. Hrvatska se bavi stvarima koje je odavno trebala riješiti. Ako je i dalje Za dom spremni osnovni problem u ovoj zemlji, onda teško možemo voditi ovu zemlju naprijed. Mi se nakon 25 godina samostalnosti ponašamo i dalje kao vrlo nezrela nacija, koja je šizofrena u nizu svojih postupaka. I dalje nam nije jasno zašto treba uvesti porez na nekretnine. U Hrvatskoj će biti bolje onima kojima je danas dobro, onima kojima je danas loše, otvorena su vrata za Njemačku i Irsku.

Kako komentirate jučerašnje najave iz Agrokora, da će se isplatiti dobavljače?

Čitajući napise i priopćenje Agrokora, mogu kazati da se nekih rečenica ne bi posramio ni Edvard Kardelj. Agrokor ili izvanredna uprava ponaša se kao da je njihova briga sudbina Kraša ili Podravke. To nije njihova briga, oni trebaju brinuti o Agrokoru.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.