'Vrlo je vjerojatno da ćemo imati šator u Jasenovcu'

Vijesti 29. kol 201708:02 > 08:09
Ilustracija

U Novom danu gostovao je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši saborski zastupnik Josip Kregar, koji je komentirao može li Ministarstvo uprave i kako skinuti ploču na kojoj piše "Za dom spremni" u Jasenovcu te se osvrnuo i na ustavno određenje Hrvatske kao sekularne države.

Koliko je ploča u Jasenovcu pitanje Vlade, a koliko odnosa unutar HDZ-a, kako to vidite?

Početak burne poitičke jeseni u Hrvatskoj. Vlada se nalazi u krajnje osjetljivom položaju jer nema dovoljnu većinu ne samo zato jer je pridobila određen broj zastupnika, nego i i sve one frakcije unutar HDZ-a. No kako se približava vrijeme izbora, u frakcijama vide da je njihova sudbina neizvjesna. I neće to biti samo u HDZ-u, ali kod njih je dramatika veća jer obnašaju vlast. Ovo vidim kao neku vrstu tretiranja predizbornih tema koje služe kao dio mobilizacije ljudi. Što se tiče same ploče, nije bila sporna niti u pravnom tumačenju mogućnosti da se ukloni niti da treba obilježiti pogibiju dragovoljaca. Sporno je bilo pitanje da li baš sada, tako … do čega će dovesti … Pravna situacija je vrlo jasna – NDH – nitko ne može reći da ona nije bila Hitlerov saveznik i bez obzira na sve to je ono što se neće moći poricati, a to neće imati tako lako prođu u hrvatskoj janosti jer zadnjih par godina imam vrstu buđenja ekstremnog nacionalizam što se vidi i najstoji često ignorirati i poricati. Opasna je to pojava na koju smo upozoreni od međunarodih čimbenika, nezavisnih medija, nekih političara, riskantna je to politka jer ne rješava elementarna goruća pitanja kao Agrokor, sasvim suprotno – pažnju i mobilizaciju usmjerava na marginalna pitanja povijesti er danas i nisu zapravo važna . Bilo bi najbolje reći da povijest prepustimo povjesničarima, ali preuzmu vlast i pretvore to u teme.

Vidimo naslovnice Jutarnjeg i Večernjeg lista koji donose najave potpuno različitih predznaka – u Jutarnjem Plenković govori da će naći zakonit način micanja ploče, a u Večernjem Milijan Brkić govori da ploču žele maknuti oni koji nisu željeli Hrvatsku. Što to znači?

Znači da je polarizacija postala javna stvar. Dugo se vremena već govori o tome da u HDZ-u postoje oni koji Plenkovića smatraju privremenim rješenjem, a ne pravim vođom. Čekaju trenutak i taj trenutak je došao i stoga izjave koje relativiziraju pitanja povijesti poput NDH vidim kao način podgrijavanja tema koje mogu dovesti do ozbiljnog raskola. Plenković kupuje vrijeme, u teškom trenutku za HDZ on je preuzeo odgovrnost, ali nije uspio izgraditi neosporan autoritet unutra stranke i nije uspio definrati jasno ideološki položaj HDZ-a. Ljevica je izgubljena i luta dok desnica prikriva činjenicu da nema odgovora i rješenja na pitanja koja tište Hrvatsku. Mi smo mala ekonomija i država, naš utjecaj u međunarodnim okolnostim se zasniva na tome da imamo aktivne i popularne političare. Razlika je u politici ta dva lista prilično evidentna – tiskane novine nisu jedini način medijskog komuniciranja, ovo je sve bilo daleko jače vidljivo i na mrežama i na portalima pa se radi o sukobu drugim sredstvima.

Plenković kaže da će iznači način da se ploču ukloni na zakonit način – što je to zakonit način?

On će raditi na rješenju – ali što to znači? … Nije mi palo na pamet da RH rješava zakonom ono što je zakonom riješeno. To će biti politički izlaz iz ove situacije. Prilično je jasno što simobolizira ovaj poklič “za dom spremni”. … Postoje odluke Ustavnog suda o tome izrazu, sudska praksa o kažnjavanju pojedinaca koji su ga koristili, to su stvari u kojima je Ustavni sud donio odluku, prošla je procedura sudska cijela. Bilo bi vrlo interesantno vidjeti kako je netko tko je izgubio sporove kod nas prošao na Europskom sudu – čija je praksa vrlo jasna u osuđivanju takvih pojava. Društvo je tolerantno prema tome, a to nije dobro jer to znači relativizaciju što može značiti i relativizaciju svega.

Kako onda riješiti situaciju, neki govore da je riječ o povratku verbalnog delikta?

Temelj za raspravu tome je članak iz Konvencije o ljudskim pravima koja kaže da se i pod strogim uvjetima može ograničiti slobodu govora, srazmjerno proporcionalno težini djela u društvenom smislu. ESLJP donosi odluke koje su dio našeg unutarnjeg zakonodavstva. Ne mislim da bi se ovdje radilo o povratku verbalnog delikta.

Može li to biti loše za Vladu?

Vlada je slaba i na njezinu sudbinu može svašta utjecati.

Može li biti šatora u Jasenovcu? Kako se može skinuti ploču?

Čak je vrlo vjerojatno, ali je pitanje kako će na to reagirati Vlada …  nisam siguran da se Plenković nalazi u situaciji da može ignorirati takvu jednu pojavu. … Ploča se može skinuti i da se ne mijenja zakon o znakovlju. … Ovdje se sve počelo personalizirati, tu se ne radi o sukobu ličnosti, nego o sukobu političkih opcija. … Kod borbe za vlast neće se birati sredstva, ali će biti zanimljiva argumentacija.

Vjerujete li u prijevremene izbore prije kraja godine?

Ne može to nitko predvidjeti, ali ja sam sklon tome da su ti izbori nužni i neizbježni. Opozicija nema ličnosti i programa, to je situacija koju bi svaka Vlada iskoristila da pojača svoj legitimitet, ali ni Plenković nije stvorio svoj autoritet – on je mislio da je način da prelazi preko određenih skandala, no sad je kraj toga. Došao je do onih koji znaju koja je njihva politička sudbina ako on ostaje na vlasti. I zato mislim da su Plenkoviću izbori svakako na pameti, a na izborima bi i pred oporbom i pred svojim konkurentima bio u prednosti. No Hrvatska je mala zemlja i utjecaj na nju imaju i oni koji žele stabilnost.

U Glasu koncila se govori da Hrvatska nije sekularna država, je li i to određena vrsta pritiska?

Riječ je o svojevrsnoj grešci. Hrvatska nije sekularna, ali ni vjerska država. Moderna država ne počiva na vjerskim uvjerenjima, ona je rezultat suvereniteta naroda i rezultat izbora. U Ustavu jasno piše o odvojenosti države i crkve. Hrvatska je moderna država, temelji se na vladavini prava, ne vjeri, na odvojenosti crkve i države. Ali imamo više modela. no baratanje modelima je neprikladno. U hrvatskom Ustavu piše da je država dužna pomagati vjerske zajednice i to u priličnoj mjeri, ne samo Katoličkoj crkvi.

Treba li pojasniti što oko toga u Ustavu?

Ne, ako se kaže da je Hrvatska sekularna država – to je besmisleno i beznačajno, što to znači? Hrvatska je moderna država koja počiva na vladavini prava.

Kako onda komentirate stav Katoličke crkve?

Katoličanstvo je sastavni dio hrvatske tradicije i kulture, ali ne znači da vjera određuje ponašanje ljudi. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.