Je li Hrvatska sekularna država?

Vijesti 28. kol 201707:19 > 07:22
Podijeli:
Izvor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Tekst glavnoga urednika Glasa Koncila, Ivana Miklenića, odjeknuo je u nedjelju u javnosti. Miklenić propituje sekularnost hrvatske države i piše da ona po Ustavu nije izričito sekularna.

Miklenić je u svom tekstu kazao da Hrvatska nije ni sekularna, ali niti konfesionalna država. “Naime, država, kao država, da bi stvarno bila demokratska, mora biti neutralna i jamčiti svim građanima, bez obzira na sve razlike među njima, jednaka prava i obveze. Stoga svi koji Hrvatsku pretvaraju u ‘sekularnu državu’ ugrožavaju njezinu neutralnost i pretvaraju je u ideološku državu”, napisao je Miklenić.

Docent dr. Frane Staničić, koji na Pravnom fakultetu u Zagebu predaje kolegij Religija, pravo i društvo, tu je temu komentirao u studenome 2016. godine. “U svijetu postoje tri modela, prvi je model jedinstva Crkve i države pa postoji državna crkva kao u V. Britaniji, Danskoj… Drugi je kooperacijski model, prevladavajući u Europi, u koji spadamo i mi te Italija, Njemačka, Španjolska… Treći je model stroge odvojenosti Crkve od države koji praktički vrijedi samo u Francuskoj, u kojoj vjeronauk nije u školama jer je ona apsolutno sekularna država. Pogrešno je izjednačavati sekularnost u Francuskoj i Hrvatskoj jer mi nismo sekularna država u smislu stroge odvojenosti Crkve od države kao Francuska. U nas se često ističe čl. 41. Ustava i st. 1. koji kaže da su država i Crkva odvojene, a zanemaruje se 2. st. istog članka kojim je propisana obveza države da štiti i pomaže vjerskim zajednicama”, kazao je tada Staničić Večernjem listu.

Iz toga se može zaključiti da je Miklenić u pravu, a ne bivši predsjednik Ivo Josipović, na kojega se cijeli Miklenićev tekst u Glasu Koncila i odnosi, a koji je Hrvatsku nazvao sekularnom državom.

Suprotnoga je mišljenja pravnik Alan Sorić, iz Protagore, udruge koja radi na potpunoj ravnopravnosti građana bez obzira na religiozu pripadnost, a prema načelu tolerancije među ljudima različitih poimanja svijeta. On je Indexu pojasnio svoje stajalište.

“To tumačenje hrvatskog Ustava je dosta zlonamjerno. Naime, nije problem što gospodin Miklenić ne shvaća što je sekularnost. To je njegov problem, a ne naš. Problem je kad on zlonamjerno tumači da bi sekularnost za posljedicu imala to da bi vjernici bili građani drugog reda. Upravo je obrnuto. Sekularnost koja je, uzgred, kod nas neupitna i propisana člankom 41. Ustava, upravo jamči slobodu svih. To uključuje slobodu vjeroispovijesti i slobodu od vjeroispovijesti. Pri tome je potpuno pogrešno iščitavati Ustav na način da se čitaju samo pojedine odredbe, a ne Ustav kao dokument u cjelini. Naravno, ako čitate, riječ sekularnost se ne spominje. Ali se jasno spominje da su vjerske zajednice odvojene od države, jasno se spominje da su si pred zakonom jednaki, jasno se spominje da se svima jamči sloboda vjeroispovijesti i iz toga proizlazi da Hrvatska jest sekularna država. Država koja ne bi smjela zauzimati strane i ne preferirati religiju u odnosu na druge. U Ustavu također ne piše da je zabranjeno ubiti drugog čovjeka, to se podrazumijeva jamčenjem prava na život”, rekao je Sorić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.