Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović na bilateralnom susretu s Donaldom Trumpom u četvrtak u Varšavi razgovarat će i o odluci arbitražnog suda u slučaju Hrvatska-Slovenija
“Inicijativa triju mora, čiji summit će se održati u četvrtak u Varšavi, nije inicijativa protiv njemačkog utjecaja, Rusije ili američki trojanski konj u Europi”, poruka je iz ureda hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, uoči sastanka na vrhu Inicijative na kojem će osim predsjednika Poljske i Hrvatske, kao “domaćina” inicijative, sudjelovati još devet predsjednika država tzv. “uspravnice”, te američki predsjednik Donald Trump.
Takvu poruku, trebao bi na summitu, ali i u svom prvom javnom govoru u Europi, na varšavskom Trgu Krasinski, poslati i sam Trump.
Njemački tjednik Die Zeit upozorio je kako je spomenuta inicijativa stara fiksacija poljskih konzervativaca koju Trump planira iskoristiti za podjele unutar Europske unije te naročito kako bi oslabio novonastalo njemačko-francusko suglasje i spriječio približavanje EU-a i Rusije.
No, u doba kada je Europska Unija suočena s unutarnjim krizama od Brexita, preko nesuglasja u migrantskim politikama, te idejom o Europi “u dvije brzine”, na Pantovčaku pak smatraju kako Inicijativa može samo ojačati europsku koheziju, poziciju i šanse zemalja srednje i istočne Europe.
Na summitu u Varšavi bit će održan i Global Forum – o jačanju sigurnosti i prosperiteta u zemljama članicama Inicijative triju mora, u organizaciji Atlantic Councila i poljskog Instituta za međunarodne odnose. Na njemu bi trebao biti predstavljen katalog projekata iz područja energetike, transporta i digitalnog umrežavanja, u kojem ima preko 150 projekata vrijednih 45 milijarda eura.
Za Hrvatsku su među njima najvažniji projekt LNG-a na Krku, te nizinska pruga Rijeka-Budimpešta.
Svi projekti usklađeni su s energetskim i transportnim strategijama Europske Unije.
Predsjednici zemalja članica inicijative triju mora – Poljske, Hrvatske, Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Litve, Estonije, Latvije, Slovenije i Austrije, u četvrtak ujutro sudjelovat će na zajedničkom panelu s američkim predsjednikom, koji će se baviti transatlantskom suradnjom. Panelom će predsjedati Kolinda Grabar Kitarović.
U 13 sati na Trgu Krasinski, pokraj spomenika borcima poljskog ustanka protiv njemačkog terora, što se smatra simboličnim odabirom, Trump će održati svoj prvi javni govor u EU.
“Mjesto održavanja govora izabrala je američka strana i jasno je iz poruka Bijele kuće da je izabrano kao simbolično mjesto”, rekao je Krzysztof Szczerski, šef ureda predsjedsjednika Poljske. Prema njegovu mišljenju, Trump će u svom govoru spomenuti i ulogu Poljske i poljskoga naroda, koji su se i u najtežim trenucima svoje povijesti uvijek borili za slobodu. Szczerski smatra da će američki predsjednik istaknuti važnost slobode danas, jer ona spaja Europu i Ameriku.
Najavljeni susret hrvatske predsjednice i Donalda Trumpa, trebao bi se održati uoči Trumpovog govora, a trebao bi trajati pola sata.
Na stolu će se naći bilateralna pitanja poput ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i ugovora o izručenjima, ali i strateška pitanja od energetike i energetske sigurnosti, gdje je za Hrvatsku prioritet projekt LNG-a na Krku koji SAD podupiru. Jedna od ključnih tema bit će stanje na jugoistoku Europe. Tražit će se jača angažiranost Sjedinjenih Država, pogotovo u Bosni i Hercegovini, gdje se, kažu u Uredu predsjednice, mora upozoriti na probleme Hrvata u toj zemlji. Upravo stanje u BiH, kažu na Pantovčaku, smatra se ključnim izazovom hrvatske vanjske politike i u Europskoj Uniji, gdje bi se fokus trebao staviti na Njemačku, s kojom su, kaže se neslužbeno, odnosi dugo bili zapušteni – od slučaja “lex Perković”, preko čestih promjena vlada, tako da bi se trebala poduzeti jača ofanziva na svim diplomatskim razinama. Na sastanku s Trumpom naći će se pitanje sigurnosti u regiji, prijetnje ekstremizma i terorizma, ali i jasna posvećenost Hrvatske u potpori zemljama regije da postanu članice Europske Unije. Predsjednica će, kako je najavila na summitu SEECP-a u Dubrovniku, s Trumpom razgovarati i o odluci arbitražnog suda u slučaju Hrvatska-Slovenija.
Nakon najave dolaska Donalda Trumpa u Varšavu uoči summita G20 u njemačkom Hamburgu, interes svjetskih medija za Inicijativu triju mora se povećao.
U svojoj analizi uoči sastanka u Varšavi, agencija Reuters pište kako će Trump iskoristiti brzorastuće rezerve američkog prirodnog plina kao političko oruđe u razgovorima s europskim zemljama sudionicama summita koje su bile ovisne o ruskim energentima.
Trumpova politika prema Rusiji i dalje nije jasna, pogotovo uz internu američku istragu oko ruskog miješanja u američki izborni proces, te kontakte koje su članovi Trumpove administracije imali s Moskvom. Bilateralni susreti šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova i američkog državnog tajnika Rexa Tillersona,naznačili su ključno područje suradnje – u borbi protiv međunarodnog terorizma. Mnogi Republikanci, htjeli bi vidjeti čvrst stav prema Moskvi i zbog ukrajinske i sirijske krize, kao i uporabe izvoza ruskog plina kao političkog oružja.
“Na mnogo načina izvoz američkog ukapljenog plina je najopasnija prijetnja Rusiji.”, tvrdi za Reuters Michal Baranowski, direktor varšavskog ureda German Marshall Funda.
SAD će do 2020., postati treći najveći izvoznik ukapljenog plina na svijetu, samo četiri godine nakon što su stvorile svoj prvi izvozni terminal. Cheniere Energy Inc, tvrtka koja je otvorila prvi američki izvozni LNG terminal 2016., prvu je pošiljku dostavila Poljskoj prošlog mjeseca. Tvrtka Tellurian Inc predložila je projekt vrijedan 16 milijardi dolara, za koji se nadaju da će biti dovršen do 2022., na vrijeme da se natječu za dugoročni ugovor u Poljskoj, u godini u kojoj istječe ugovor s ruskim energetskim gigantom Gazpromom.
Globalna zasićenost u opskrbi, mogla bi ograničiti rast izvoza američkog ukapljenog plina, bez obzira na Trumpovu potporu.
Berlin pak gleda hoće li Trump u Varšavi ili na bilateralnom susretu s Angelom Merkel uoči summita G20 razjasniti stav američke administracije o Sjevernom toku 2, strateški važnom projektu za njemačku opskrbu ruskim plinom. Prošlog mjeseca naime, američki Senat objavio je novi paket sankcija Rusiji, uključujući i mjeru za kažnjavanje zapadnih tvrtki koje su uključene u projekt plinovoda. Iako je paket sankcija još na čekanju u Zastupničkom domu, izazvao je tenzije u odnosima Berliina i Washingtona i burnu reakciju njemačke administracije, koja plinovod smatra strateškim interesom u koji se SAD ne bi smjele miješati.
