Ustavni sudac uz Šeparovića i Arlovića želi biti i Kolakušić

Vijesti 17. tra 201716:34 > 16:37
N1

Miroslav Šeparović, Antun Palarić, Mato Arlović, Teodor Antić, Mislav Kolakušić i Mila Mikecin Mišetić imena su kandidata za ustavne suce koja su zasad objavljena na internetskoj stranici Hrvatskog sabora.

Miroslav Šeparović, aktualni predsjednik Ustavnog suda svoju je kandidaturu nedavno i sam najavio te potvrdio gostujući u Točki na tjedan N1 televizije kada je najavio da će se na poziv javiti i kolege mu ustavni suci Antun Palarić i Mato Arlović.

Na javni poziv za ustavnu sutkinju javila se opet i zagrebačka odvjetnica Mila Mikecin Mišetić, koja prošle godine nije uspjela postati ustavna sutkinja, a novu sreću u instituciji čiji je glavni tajnik od 2006. godine opet traži i Teodor Antić.

U široj javnosti bi možda najviše zanimanja mogla izazvati kandidatura suca Trgovačkog suda Mislava Kolakušića, koji već par godina često u javnosti kritički istupa spram pravosuđa, a dosta se bure diglo oko njegovih izjava oko predstečajnih nagodbi te u posljednje vrijeme “lex Agrokora”, no nije mu bila strana ni kritika rada Ustavnog suda, kao i pravosuđa u cjelini.

Tko i kako može biti izabran za ustavnog suca?

Podsjetimo, saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav poziv za izbor tri suca Ustavnog suda raspisao je prije nešto više od mjesec dana. Ako je suditi prema tadašnjim riječima predsjednika Odbora Robert Podolnjak, do ljetne saborske stanke, odnosno 15. srpnja Odbor bi trebao imati dovoljno vremena da odradi posao oko predlaganja kandidata, kao i Sabor da izabere tri preostala suca i omogući Ustavnom sudu da napokon radi u punom sastavu.

Sabor je prošle godine izabrao 10 od ukupno 13 ustavnih sudaca, a ove godine osmogodišnji mandati istječu trojici – Šeparoviću je istekao ovih dana, ali mu ga se po sili zakona produljuje za šest mjeseci dok Arloviću i Palariću mandati ističu 21. srpnja.

Suce Ustavnog suda Sabor bira dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika (101 glasom) iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Za suca Ustavnog suda može biti izabran hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koji se istaknuo znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Screenshot/Sabor RH

Put do Ustavnog suda vodi preko politike?

Gotovo je jednoglasno uvriježeno mišljenje, pri čemu neki imaju zamjerke na takav način dok ga drugi smatraju uobičajenim, da se ustavnim sucem ne može postati bez dogovora dvije najjače stranke. Na pitanje je li tomu doista tako i je li se krenulo u lobiranje u Saboru, Šeparović je gostujući u Točki na tjedan odvratio: “Ne može se to nigdje u svijetu bez podrške politike. Kod nas je složenije jer je potrebna dvotrećinska većina. Bez dogovora politike nema izbornih sudaca, to je pokazao i prošli izbor”.

“Osobno nisam u lobiranju niti ih planiram obavljati”, poručio je tada Šeparović i dodao: “Rad i odluke Suda su javne i Sabor će donijeti najbolju odluku. Osim mene javit će se i Arlović i Palarić i ja bih volio da i oni prođu jer bi to bila garancija stabilnosti. No nema garancije, Sabor je autonoman, bitno je da je proces otvoren”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.