Predsjednica ne može imati zaštitu privatnosti kao ostali

Vijesti 03. ožu 201709:34 > 09:40
Slavko Midzor/PIXSELL (ilustracija)

Zagrebački Fakultet političkih znanosti odbio je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, koje vodi Dalija Orešković, dostaviti tražene podatke o doktorskom studiju predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović.

Zašto je FPZG odbio dati podatke i ima li išta sporno u njezinu doktorskom studiju, novinari su jučer pitali i predsjednicu.

– Apsolutno tu nema ništa sporno. To je privatni studij koji ja osobno plaćam – odgovorila je Kolinda Grabar-Kitarović.
Nije joj nimalo drago to što se Povjerenstvo raspitivalo o njezinu studiranju.

Moram reći da sam se jako zabrinula kad sam čula da su se raspitivali na fakultetu. Naravno, ako postoji osnovana sumnja da netko drugi plaća studij, to je druga stvar. Ali da se netko raspituje pohađam li ja predavanja, što radim, kakve ocjene dobivam… Imam pravo na privatnost kao i svatko drugi u Hrvatskoj i drago mi je da se fakultet tako postavio. To je, uostalom, stvar između fakulteta i mene; ako ne dolazim na predavanja, ako ne polažem ispite, neću dobiti svoj doktorat…” – tumači predsjednica, usput dajući “upute” Povjerenstvu da se drže Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Za GONG je tumačenje FPZG-a problematično na više razina.

– Za početak, problematično je da predstavnici fakulteta sebi uzimaju za pravo tumačiti Zakon i procjenjivati postoji li pravni temelj da Povjerenstvo traži informacije od fakulteta. Tumačenje Zakona u isključivoj je nadležnosti Povjerenstva – smatra Duje Prkut iz GONG-a.

Ovu odluku FPZG-a čini još problematičnijom, kaže sugovornik Slobodne Dalmacije, to što se radi o pogrešnom tumačenju Zakona, jer Povjerenstvo ima jasno propisanu ovlast da na temelju prijave protiv dužnosnika traži informacije od tijela javne vlasti, a tijela javne vlasti dužne su dostaviti te informacije.

– Od svojih kolega politologa očekivao bih da su svjesni toga da državni dužnosnici ne mogu uživati istu zaštitu privatnosti kao i “obični” građani, odnosno u ovom slučaju – drugi studenti i studentice. Također, čini se da je FPZG u potpunosti zanemario činjenicu da je 2015. Zakon o sprječavanju sukoba interesa izmijenjen uvrštavanjem odredbe prema kojoj se Zakon o zaštiti osobnih podataka ne primjenjuje na državne dužnosnike – tumači Prkut.

Da kojim slučajem ove informacije nije tražilo Povjerenstvo, nego neki građanin ili novinar u obliku zahtjeva za pravom na pristup informacijama – fakultet bi, objašnjava Prkut, prethodno odbijanju takvog zahtjeva, kroz provedbu testa proporcionalnosti i javnog interesa, morao objasniti zašto interes zaštite osobnih podataka državnog dužnosnika treba prevagnuti nad javnim interesom.