Čikotić objasnio kako su "spasili" cijenu plina

Vijesti 01. ožu 201708:40 > 08:42
N1

Cijena plina za kućanstva neće porasti, odlučila je Vlada na telefonskoj sjednici. Utvrđeno je to cijenom po kojoj je opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina dužan prodavati plin opskrbljivačima. Pronađeno je rješenje koje neće opteretiti građane, a hoće li i koga opteretiti u Novom je danu pojasnio državni tajnik za energetiku Ante Čikotić.

Hoće li HEP osjetiti štetu zbog ovakve odluke? Kupovat će cijenu plina skuplje, a prodavati jeftinije? Očekivano poskupljenje s obzirom na situaciji na tržištu trebalo bi biti čak 23 posto, što će biti s HEP-om?

Ja bih samo naglasio da je taj opći dojam potaknut iz opozicije, koja je uvijek nezadovoljna vlašću i što god mi napravili, oni su nezadovoljni. Mi ćemo i dalje raditi. Nitko s ovim nije ugrožen, cijene na tržištu europskih burza jesu porasle, ali one osciliraju, zadnjih tjedana imamo toplije vrijeme, zacijelo će trend smanjenja cijene biti postepen, našim modelom nitko nije oštećen, pronašli smo prostora u svim stavkama i ovo je veliki uspjeh ove Vlade. Samo treba izvući brojke, analizirati i sa svim dionicima u procesu pronaći zajedničko rješenje.

Pitali smo HEP, rekli su nam da je trenutačno u tijeku natječaj za nabavu plina i da ne raspolažu još sa svim elementima za analizu utjecaja cijene plina. Jeste li sigurni da to neće utjecati na poslovni rezultat HEP-a? HNS-ov Ivan Vrdoljak rekao je da je neminovno poskupljenje od pet posto

Cijenu koju je Vlada jučer donijela jest cijena koju će opskrbljivač ponuditi distributerima i tu se dodaju stavke dodatne distribucije i ostalih troškova i u ukupnoj cijeni od 1.4. cijena plina za cijelu sljedeću godinu će ostati ista. Ja ne bih ulazio u projekcije Vrdoljaka, očito su to spinovi s njegove strane kako bi se umanjio ovaj uspjeh. 

Ušteda se, znači, odnosi na distributere? Dugo su se i temeljito razmatrale ove uštede. Gdje vidite točno prostor za uštede kod distributera? Jesu li to marže, troškovi distribucije, možda i zaposlenici?

U cijelom lancu postoji prostor kroz racionalizaciju poslovanja, kroz konsolidaciju dosadašnje dobiti. Na primjeru transportnih stavki, koji su na razini Europske unije najveći u Hrvatskoj, našli smo uštedu od otprilike 20 posto zajedno s regulatorom i Plinacrom, benefit će imati i distributeri i građani. Ubrizgali smo 90 milijuna kuna u gospodarstvo. Sisačka Petrokemija će imati između 20 i 25 milijuna kuna manji godišnji trošak. To je jedna financijska injekcija i za Petrokemiju. U tim stavkama je bilo prostora. I s lokalnim distributerima slijedi proces konsolidacije koji moramo odraditi, ima ih između 33 i 37. U Mađarskoj ih imaju 6, primjerice. Tu je isto prostor na osnovu kojega se mogu napraviti uštede i sami distributeri, obzirom na energetsku učinkovitost i pad potrošnje plina, moraju naći nove usluge i konsolidirati se i na taj način poboljšati sustav. Želimo unaprijediti cijeli plinski sektor. Država je dala HEP-u da bude regulator u toj djelatnosti i ove godine nama je važno da u tom petogodišnjem razdoblju posluje s pozitivnim vrijednostima, važno je da ne bude ekstra dobiti ni gubitaka. Tu smo kroz strukturu cijena plina našli prostora s regulatorom i svima s kojima smo razgovarali, postoji prostor da se plin po tim cijenama koje smo dogovorili prodaje kućanstvima.

Je li Plinacro prihodovao više nego što je trebao i računa li se na smanjivanje tarifa za transport Plinacru? Znamo da naš operator plinskog transportnog sustava ima u planu velike investicije – razvoj plinske mreže u Hrvatskoj. Hoće li njima manji prihodi ugroziti ulaganja?

Ja bih pohvalio novu upravu Plinacra, u razgovoru s njima i uvidom u njihove desetogodišnje planove investicija utvrdili smo da postoji prostor i želimo biti konkurentni, da Hrvatska ne bude zadnja točka plina, nego prolazna, na osnovu čega ćemo imati više plina. Što se tiče Plinacra, imamo velika očekivanja prema njima, imaju konekcije sa susjedima, projekti koji su u pogledu financiranja mogu prijaviti na fondove Europske unije, tako da je nama važno da je Plinacro bankabilan, da posluje pozitivno. Lošim politikama iz prethodnih vlada događale su se investicije koje nisu valjale, primjerice plinovod za Dalmaciju nije još u funkciji i to je razlog velikih transportnih marži i u budućnosti ćemo pažljivo birati investicije, koji nam garantiraju sigurnost opskrbe i konkurentnost cijene. Imamo priliku postati energetsko čvorište i lider u ovom dijelu Europe.

Što će se dogoditi s manjim distributerima? Jučer smo iz razgovora s predsjednikom Upravog vijeća HERA-e, Tomislavom Jurekovićem, zaključili da bi distributerima bilo mudro da se združe. Zašto se suradnja dosad nije dogodila?

Mi moramo paziti na cijeli plinski proces i poslovanje u Hrvatskoj, distributeri su nam iznimno važni. Ove godine ćemo imati čitav niz razgovora, želimo im pomoći, dosta su se stvari gurale pod tepih. Mi smo ozbiljno shvatili ovaj proces i želimo da budu konkurentni i da se ne dogodi da kad dođu u probleme, dođe netko i pokupuje ih, a sad imamo zadnju priliku da zajedno s njima nađemo najbolji model konsolidacije, koja je neminovna. U ministarstvu kad radimo analize, možemo reći da je doba Hollywooda prošlo za sve koji su dosad bili inertni, imamo velika očekivanja od svih sudionika i želimo izvući maksimum.

Kruži priča da bi Vlada s Inom postići povoljan dogovor u vezi otkupa plina koji Ina proizvodi u Hrvatskoj. Pitali smo predsjednika uprave Ine, Zoltana Aldotta. Dalo se naslutiti da im nije u interesu izvoziti plin iz Hrvatske izvoziti, vjerojatno zbog troškova. Je li premijer išta dogovorio s Aldottom?

Ina je perjanica hrvatskog gospodarstva i mi, za razliku od okruženja, imamo i proizvodnju plina i ugljikovodika. Proizvodnja pada i zabrinuti smo zbog toga, očekujemo da će se ići u nova istraživanja, moramo pronaći način. Plin kao energent koji je tranzicijski u postfosilnom društvu nama je strateški i mi ćemo u sljedećem perodu biti sve ovisniji o plinu nauštrb nafte i naftnih derivata i želimo osigurati da Hrvatska ima sigurnu opskrbu.

Je li se s Inom išta dogovorilo po pitanju cijene plina?

U prošlosti smo, kad je Ina bila u potpunosti u hrvatskim rukama, mogli na taj način razgovarati. Danas je Ina u vlasništvu Hrvatske i MOL-a, oni posluju, mi razgovaramo sa svima, ali tu imamo vezane ruke, jer su se naše bivše politike odrekle upravljačkih prava Ine. Sa svima razgovaramo i želimo pronaći najbolje rješenje i nama je važno da konceptualno energetske tvrtke u vlasništvu i djelomičnom vlasništvu države budu usuglašene sa strateškim i energetskim politikama.

Božo Petrov se na Facebooku pohvalio da je to što plin neće poskupjeti zasluga Mosta, dakle, ministra Dobrovića i vas. S druge strane, premijer Plenković je naglasio da je on dao naputak ministarstvu da građani poskupljenje ne smiju osjetiti. Čije su zasluge?

Mi smo u resornom ministarstvu zaduženi za tu problematiku, moramo biti odgovorni i raditi da izvučemo maksimum iz sebe. Razgovaramo s premijerom i kolegama u Vladi i svaka dobra stvar koja se napravi zasluga je cijele Vlade i njenih dionika. Nama je važno da dobijemo priliku iz temelja promijeniti energetiku u Hrvatskoj nabolje i na kraju će to biti zasluga svih nas.

Nezgodna je stvar kada se cijena plina frizira, osobito ako odudara od realne tržišne cijene. Možemo li umiriti građane da ovo nije predizborni potez, koji će se za godinu dana obiti o glavu potrošača?

Zasigurno nije predizborni potez, mi radimo svoj posao neovisno o izborima. Plinski bizis je preozbiljan da bi mi kalkulirali. Što se tiče ove teme, nije potrebno tu stvarati tenzije. Našli smo rješenje i model i idemo dalje. Ja ne bih ulazio u detalje i skupljao populističke poene, radimo svoj posao, a oporba će uvijek biti nezadovoljna. Mi radimo, imamo vlast u rukama i želimo je iskoristiti na najbolji mogući način. Oporba ima svoje ideje i zamisli oni rade svoj posao, mi svoj.

Da pojasnimo: zašto mi uopće žurimo u liberalizaciju tržišta energenata? Imamo primjer starih članica koje to još nisu učinile…

To je jedan od naslijeđenih problema koje smo dobili kao vrući krumpir zbog tužbe MOL-a Europskoj komisiji i morali smo ići prema liberalizaciji. Nažalost, Kukuriku vlada nije bila proaktivna za izboriti se za hrvatske interese. Mi smo bili pred tužbom Europske komisije i plaćanjem penala i zato smo morali ići u liberalizaciju. Ona ne znači u budućnosti nešto loše. Mi jesmo proizvođači plina u Hrvatskoj i moramo pojačati te poteze. Činjenica je da smo u liberalizaciju ušli primorani, a ona ne mora biti loša.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.