Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Dubravka Šuica javila se iz Strasbourga u Novi dan i komentirala susret čelnih ljudi Hrvatske i Njemačke, Andreja Plenkovića i Angele Merkel, ali i odlazak Aleksandra Vučića iz Bruxellesa zbog hrvatske blokade pregovaračkog poglavlja 26.

Koje su teme otvorene na sastanku Plenković-Merkel? Jedna od otovrenih tema su i bilateralni otvoreni odnosi zemalja.

“To je bio jedan vrlo srdačan prijem sa svim počastima i dobro je za RH da je premijer tako primljen. Otvorena su sva pitanja; Njemačka je jedna od najvažnijih gospodarskih partnera, a osim toga pola milijuna Hrvata živi u Njemačkoj gdje pridonose njemačkom gospodarstvu. “

Što je s investicijama njemačkih kompanija?

“Postoje otovrena pitanja, ali ne znam specifičnosti tih pitanja i ne mogu o njima konkretno govoriti. U svakom slučaju, treba investitorima dozvoliti da nesmetano rade, ali sukladno pravilima i hrvatskim zakonima koji su preuzeti za vrijeme pregovora, koje smo transponirali preko Sabora.”

Ovih dana se u Hrvatskoj raspravlja o telekomunikacijskoj infrastrukturi – treba li je država graditi ili T-com?

“Ja sam sigurna da država treba voditi računa o nacionalnim interesima i zaštiti vlastitu sigurnost. Hrvatska će to napraviti putem javne nabave”.

Treba li RH imati svoju telekomunikacijsku infrastrukturu? Most traži da joj Hrvatska bude vlasnik.

“Vlada će naći najbolje rješenje i Plenković će obaviti konzultacije sa članovima Vlade i stručnjacima.”

Je li “lex Perković” ostao iza ovih odnosa i kako su komentirana pitanja vezana za Ukrajinu i BiH?

“Lex Perković je jako obilježio odnose na samom početku članstva Hrvatske u EU, to su bile loše odluke prošle vlade. Ali taj proces je pokrenut i nadam se da će se završiti kroz pravnu praksu. U fokusu razgovora je bila BiH i bez želje da se miješam u unutarnje odnose, želim samo kazati da im želimo pomoći na putu u EU i da to pomno pratimo. Dobro je da je Johannes Hahn bio u Sarajevu. Bitno nam je da taj europski put bude iskren, ali treba ispuniti upitnik s puno pitanja. Kada je riječ o Ukrajini – ostajemo pri onome što je Plenković rekao ondje, a to je da stoji ponuda iskustva RH, ali i njegovog osobnog vezano za mirnu reintegraciju područja koji su okupirali Rusi. Treba se voditi sporazumom iz Minska. Bitno je da je EU na samom pragu da provede viznu liberalizaciju za građane Ukrajine, što je bitan pomak.”

Poslije Orašja ili izjava boraca ISIS-a u Bosni i Hercegovini, kakvi su odnosi RH s tom susjednom zemljom?

“To nisu izjave, nego činjenice. Postoje povratnici iz Sirije i Iraka u BiH i prijete opasnosti, ali treba baratati s konkretnim brojkama i činjenicama. Sigurna sam da ne žele ostati crna rupa u središtu Europe. Srbija i Albanija, čak i Kosovo, su na euroatlantskom putu. Nije dobro da ostanu van tih tijekova.”

Pojedine naslovnice u Hrvatskoj govore da se NATO spreman angažirati u slučaju sukoba u BiH.

“Opreza nikad dosta, treba biti na oprezu, ali vjerujem da će predstavnici svih triju naroda u BiH biti dovoljno ozbiljni i da će voditi računa da BiH prihvatiti europske vrijednosti i tako razvijati unutarnju i vanjsku politiku.”

Premijer Srbije Aleksandar Vučić protestno napustio Bruxelles zbog hrvatske blokade poglavlja 26. Kako to komentirate?

“To je jedna epizoda gdje je Vučić htio skrenuti pozornost na Srbiju, ali to nije realno. Vi znate da na otvaranju poglavlja sudjeluju nadležni ministri, a ministrica europskih integracija Joksimović je nazočna je u Bruxellesu. Srbija mora zadovoljiti standarde i kriterije. Kada je riječ o tom poglavlju, ono se odnosi na obrazovanje i kulturu, ali se tu prije svega radi o našoj nacionalnoj manjini u Srbiji, i traži se pravo na korištenje jezika, a radi se i o povratu kulturnih dobara”.

Koje su druge zemlje odlučile blokirati Srbiju?

“Ne znam nabrojati te zemlje, ali ima ih. Mi ne želimo blokirati Srbiju, dapače, naša vanjska politika je da budemo most prema zemljama jugoistočne Europe i da Hrvatska ne bude zadnja granica EU. Međutim, potrebno je ispuniti standarde, što je i Hrvatska učinila u pregovorima”.

Merkel tražila da se pitanja između Srbije i Hrvatske rješavaju bilateralno. Hoće li Hrvatska ostati usamljena u svom odnosu prema Srbiji?

“Ne vjerujem da će se to dogoditi, treba se bilateralno riješiti ono što se može, ali znaju se točno pragovi koje treba ispuniti. Gospođa Merkel je kancelarka vrlo važne članice EU, ali svaka zemlja ima svoje pravo glasa”.

O kojim temama se govori kada je u pitanju RH?

“Puno je tema, ali najvažnija tema je ulazak u Schengenski prostor. Tu Hrvatska mora inzistirati. Nismo u eurozoni, ali sa Schengenom se moramo potruditi i ispuniti uvjete, nadam se da ćemo tu raditi. Raspravlja se i o Brexitu koji bi se trebao dogoditi do kraja 2019. godine – Britanci se nadaju popustima za koje se nadam da im neće udovoljiti. Velika Britanija bi htjela i dalje otvoreno tržište, a ne bi bila članica i plaćala članarinu. Bit će puno razgovora oko toga.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.