Hasanbegovićevo obrazloženje amandmana: Ni "F" od fakta

Vijesti 12. pro. 201620:34 > 20:39
Podijeli:
Izvor: Patrik Macek/PIXSELL

HDZ-ov Zlatko Hasanbegović je s nezavisnom zastupnicom Brunom Esih podnio amandman na državni proračun, kojim se traži da se Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva oduzme gotovo 11,8 milijuna kuna, te da se dodatnih 900 tisuća kuna sa stavke koja se odnosi na sufinanciranje EU projekata NGO-ovima. Faktograf je testirao njegovo objašnjenje.

“Uvidom u prijedlog proračuna za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019. uočio sam značajna povećanja iznosa lutrijskih sredstava za Zakladu za razvoj civilnog društva i Ured za udruge. Dakle, to držim nepotrebnim, s obzirom na dosadašnji način rada Zaklade za razvoj civilnog društva i kriterije kojima se Zaklada vodila i u ovom konkretnom slučaju ne radi se o ukidanju sredstava, već drugačijoj, svrhovitijoj i racionalnijoj preraspodjeli tih istih sredstava, isključivo za projekte iz civilnog društva i to u različitim ministarstvima”, tvrdi HDZ-ov saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović, a što je prenijela naša televizija.

Argumentacija bivšeg ministra kulture, čiji je kratkotrajni mandat obilježen upravo udarom na civilni sektor i neprofitne medije, suštinski je pogrešna. Vlada Andreja Plenkovića prijedlogom proračuna za 2017. nije predvidjela nikakva “značajna povećanja” za sufinanciranje projekata civilnog društva, već se odlučila za djelomično saniranje štete nastale šestomjesečnom vladavinom Domoljubne koalicije i MOST-a predvođenih Tihomirom Oreškovićem, piše Faktograf.

Budžetom za 2015. godinu Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva dobila je 47,4 milijuna kuna, što je u 2016. godini Oreškovićeva vlada srezala za gotovo 50 posto, na 25,2 milijuna kuna. Prijedlogom proračuna za 2017. godinu Zakladi je namijenjeno 41,8 milijuna kuna (lutrijskih) sredstava, što je i dalje 5,5 milijuna kuna manje nego u 2015. godini. Isti iznos predviđen je i projekcijama proračuna za naredne dvije godine.

Što se tiče sredstava za sufinanciranje EU projekata, njih je Vlada u kojoj je sjedio i Hasanbegović srezala s 6,2 milijuna kuna (u 2015. godini) na 1,9 milijuna kuna. Plenkovićeva vlada za ovu je svrhu u 2017. predvidjela 3,2 milijuna kuna, a isti iznosi predviđeni su i projekcijama za 2018. i 2019. godinu.

Civilnom društvu bi uzeo novac, nastradale i osobe s teškoćama u razvoju

S druge strane, proračunska izdavanja za udruge branitelja, kojima bi Hasanbegović svojim amandmanom povećao dotacije za dodatnih 1,4 milijuna kuna, bilježe kontinuiran rast. Proračunom za 2015. godinu za njih je izdvojeno 12,2 milijuna kuna, u 2016. dobili su 15,9 milijuna kuna, a prijedlogom proračuna za 2017. namijenjeno im je 18,6 milijuna kuna.

Nije točna ni Hasanbegovićeva tvrdnja da se njegovim amandmanom sredstva za civilno društvo ne bi ukidala, već samo preraspodjeljivala. Dok Zaklada za razvoj civilnog društva, kao što se može vidjeti u njihovim godišnjim izvještajima, pruža raznim udrugama diljem Hrvatske podršku za vrlo šarolik spektar društveno korisnih projekata, Hasanbegović bi svojim amandmanom taj novac prepustio strogo targetiranim skupinama. Profitirali bi branitelji, udruge koje pružaju humanitarnu pomoć u inozemstvu, Hrvatski crveni križ, zaklada “Hrvatska za djecu”, a dodatna sredstva izdvojila bi se za aktivnosti ministarstava zdravstva; demografije, obitelji, mladih i socijalne politike; te pravosuđa.

Najugroženiji na udaru

Efekti politike prema civilnom društvu kakvu zagovara Hasanbegović u 2016. godini bili su jasno vidljivi, o čemu je pisao portal H-Alter. Brojne su udruge civilnog društva zbog nedostatka sredstava morale prestati s radom, a na udaru su se posebno našle udruge koje pomažu najugroženijim građanima, poput slijepih i slabovidnih osoba, o čemu je izvijestio Glas Slavonije i osobama s teškoćama u razvoju (Jutarnji list), piše Faktograf.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.