Ribari: Ako se država ne trgne nećemo više imati ribe

Vijesti 11. pro. 201619:28 > 19:30
Podijeli:
REUTERS/Soe Zeya Tun

Hrvatska zastupnica u Europarlamentu Ruža Tomašić sastala se s povjerenikom Europske komisije za ribarstvo Carmenu Vellom i zatražila od njega što hitniju izmjenu Uredbe o mjerama zaštite ribolovnih resursa u Sredozemlju.

Uredba je donesena još 2006., a njom se uređuju pravila za tehničke karakteristike ribolovnih alata i načina njihova korištenja, s ciljem da se u malom obalnom ribolovu omogući upotreba mreža stajaćica.

“Budući da je Europski parlament 12. travnja 2016. velikom većinom glasova zastupnika usvojio izvješće na vlastitu inicijativu zastupnice Tomašić o inovacijama i diversifikaciji malog obalnog ribolova u područjima koja ovise o ribolovu, zastupnica je na sastanku prvenstveno izrazila iznimnu zabrinutost zbog zabrane korištenja mreža stajaćica izvan gospodarskog ribolova, jer su iste dio tradicije i načina života malih ribara u Hrvatskoj, te stoga osiguravaju visok stupanj zaposlenosti i predstavljaju ekološki održiv oblik ribarstva.

Na sastanku je iskoristila priliku da Europsku komisiju pozove i na provedbu revizije procjene stanja ribljih stokova bitnih za obalni ribolov te istaknula kako je potrebna hitna i dubinska analiza utjecaja malog ribolova na riblje stokove, s obzirom na to da su vrste koje se love u obalnom ribolovu uglavnom od iznimne važnosti sa socioekonomskog stajališta, iako je njihov udio u gospodarskom ribolovu malen”, stoji u priopćenju ureda europarlamentarke Tomašić.

Ona je već prije više od mjesec dana reagirala i prema vladi RH, prozivajući zbog neaktivnosti po pitanju korištenja mreža stajaćica u malom obalnom ribolovu, odnosno izmjena Mediteranske uredbe. Tomašić je tada pozdravila odluku Ministarstva kulture o proglašenju tradicijskih ribolovnih alata i vještina klulturnim dobrom, no i oštro se okomila na vladu zbog inertnosti pred tijelima EU.

Iz uprave za ribarstvo na upit Novog lista o uporabi mreža stajaćica u malom obalnom ribolovu i mogućnosti da se broj povlastica za taj vid ribolova u budućnosti poveća, odgovaraju kako je mali obalni ribolov u 2015. godini uveden u kategoriju gospodarskog ribolova, ali i da nema načina da se poveća broj povlastica.

Mišljenja ribara po ovom su pitanju podijeljena. Tako Arsen Šupraha, profesionalni ribar s otoka Paga koji kao alat koristi primarno mreže stajaćice, ističe kako je najveći problem nepoštivanje zakona i propisa, te nedostatak adekvatnog nadzora, ali i pogodovanje pojedinačnim interesima, umjesto sustavne zaštite ribljeg fonda.

“Umjesto da se radi na zaštiti ribljeg fonda, kako bi i naša djeca imala što loviti, stalno se pogoduje pojedinačnim i političkim interesima. Donose se kojekakve odluke, zakoni i propisi, koje nitko ne poštuje, a donose se zbog raznih interesnih skupina”, ističe Šupraha. Prema njegovom mišljenju, ipak, loši zakoni i propisi nisu toliki problem koliki njihovo neprovođenje.

“Najveći je problem izostanak nadzora nad provođenjem zakona i podzakonskih akata. Svakodnevno se krše svi mogući propisi, od toga tko što, koliko i čime smije loviti i prodavati, do zlouporabe alata, izbjegavanja plaćanja davanja i tako redom. Dokle god je situacija takva, uzaludno je donositi nove propise, kada se ni postojeći ne poštuju, niti se njihovo nepoštivanje sankcionira”, kaže Šupraha, koji svoje tvrdnje potkrepljuje činjenicom kako se ulov u zadnjih desetak godina prepolovio.

“Danas ne lovim niti polovicu od onoga što sam lovio prije deset godina. Mislim da to najbolje govori o stanju ribljeg fonda. Ako se hitno ne poduzmu stvarne mjere zaštite, bojim se da više nećemo imati što loviti, pa će sve ove rasprave postati suvišne – zaključuje Šupraha.

S druge strane Tomo Sparožić, poznat javnosti kao bivši omišaljski načelnik, a u ribarskim krugovima kao nekadašnji profesionalni ribar, te jedan od pokretača sportskog big game ribolova na Kvarneru, a danas vlasnik povlastice za mali ribolov, smatra kako uporabu mreža treba omogućiti, prvenstveno mještanima otoka i priobalnih naselja, kojima je to jedini način da dođu do svježe ribe za vlastite potrebe.

“Treba prvo utvrditi stvarno stanje ribljeg fonda. Moje iskustvo pokazuje da ono možda i nije tako loše kako se govori, ali problem je što doista nemamo prave znanstveno utemeljene procjene postojećeg stanja. U toj situaciji teško je decidirano govoriti, ali smatram da ima prostora za male ribare koji će ribu loviti za vlastite potrebe, ali uz učinkoviti nadzor i programe zaštite ribljeg fonda”, smatra Sparožić, piše Novi list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.