Tko je sve bio 'posvađan' sa činjenicama u tjednu iza nas?

Vijesti 04. pro 201611:05 > 11:08
Podijeli:
Izvor: N1

Faktograf se ovog tjedna bavio utvrđivanjem činjenica vezanim za izjave mostovca Tomislava Panenića, SDP-ovaca Gordana Marasa i Borisa Lalovca.

“Nisam osobno upoznat kako će klub zastupnika i na koji način to podnijeti. Trebamo imati 15 zastupnika koji će to podržati ili da Vlada to uputi. Još uvijek to nemamo pa je problem uputiti”.

Tako je odgovorio Tomislav Panenić na pitanje hoće li MOST u saborsku proceduru uputiti obećani prijedlog zakona kojim bi se zamrznule plaće državnih dužnosnika i spriječilo da upravo zastupnici i ministri najviše profitiraju poreznom reformom.

Međutim, članak 172. Poslovnika Hrvatskog sabora, jasno propisuje da pravo predlaganja zakona ima SVAKI zastupnik, kao i klubovi zastupnika, radna tijela Sabora, te Vlada RH.

Drugim riječima, MOST-u nije potrebno 15 zastupnika da u proceduru uputi svoj prijedlog – može to učiniti i sam Tomislav Panenić, bez ičije pomoći. 15 zastupnika u Klubu, kako je Faktograf već jednom ranije objašnjavao, zastupnicima MOST-a daje druge pogodnosti.

Prema saborskom poslovniku, to su zapošljavanje ne jednog, već dva stručna i administrativna službenika o saborskom trošku, slanje prijedloga u hitnu proceduru te predlaganje izbora, imenovanja ili razrješenja predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Sabora.

Moguće je i kako u MOST-u smatraju da im 15-eročlani klub omogućuje podnošenje interpelacije o radu Vlade ili nekog od ministara – no prema Ustavu to se može s desetinom zastupnika. S obzirom na ukupan broj od 151 zastupnika, to bi značilo 16 potpisa.

Stoga izjava Tomislava Panenića, ne samo da je u raskoraku s onom njegova kolege Mara Kristića koji tvrdi da će njihov prijedlog u proceduru za 10-ak dana – već je ocijenjena ocjenom ni F od fakta.

Maras o PDV-u i HDZ-u: Fakt

“Nemojte molim vas vi iz HDZ-a govoriti o PDV-u. Tri puta ste pred izbore govorili da ćete smanjiti PDV, niste to niti jednom napravili”, kazao je Gordan Maras (SDP) i bio je u pravu.

Naime, najava smanjivanja stope PDV-a standardan je HDZ-ov predizborni adut kojeg se kasnije lako odreknu. Prvi puta su ga obećali 1999.godine. Izbore su 2000te izgubili pa nisu bili u prilici obećanje ispuniti, pa ga je Ivo Sanader ponovio u kampanji 2003. godine. No, do pada PDV-a s 22 na 20 posto nije došlo – pet mjeseci od prve sjednice Vlade odustali su pravdajući to dogovorom s Međunarodnim monetarnim fondom.

Isto obećanje 2014. izvukao je i Tomislav Karamarko, koji je spominjao čak smanjenje na 19 posto uoči izbora, no naposlijetku službeno obećanje od 23 posto – nije realizirano u vladi Tihomira Oreškovića.

Andrej Plenković obećao je građanima manji PDV-a u sklopu porezne reforme no, brzo od dolaska na vlast, zbog problema s partnerom – Mostom, HDZ je od mjere smanjenja opće stope PDV-a odustao.

Tako je HDZ u četiri kampanje govorio o smanjenju PDV-a, no kako je jedne izbore izgubio – izjava o tri neispunjena obećanja SDP- ova zastupnika Marasa ocijenjena je kao FAKT.

Lalovac o proračunu: Fakt

“Zahtjevi kolega njegovih ministara očito su bili prejaki tako da ukupni rashodi se povećavaju preko četiri milijarde kuna što mislim da nije dobro zato što nismo izašli iz krize. Tek smo imali jednu godinu gospodarskog rasta, međutim apetiti su euforija, ono što sam cijelo vrijeme u kampanji govori da ne smijemo ići sa sličnim apetitima, jer imali smo 2014te godine nešto slično kada su rashodi eksplodirali”

Tako je SDP-ov Boris Lalovac ocijenio smjernice za izradu proračuna za 2017. godinu, dokumentu Vlade Andreja Plenkovića koji pokazuje kako ministar financija Zdravko Marić očito smatra da štednja više nije potrebna.

Rashodi će u 2017. porasti za čak 4,7 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji proračun. Ministar Marić odriješio je kesu jer se nada i većim prihodima proračuna za više od 3 milijarde kuna. A prema smjernicama proračuna, ispada da će porezna reforma predstavljena kao rasterećenje građana, na kraju ipak puniti proračun,. Marić računa ubrati gotovo 2 milijarde kuna više poreza, uglavnom od PDV-a.

Popuštanje fiskalne discipline država si dopušta zbog procjena da će BDP iduće godine rasti još brže nego ove godine, i to po stopi od 3,2 posto – pa će gotovo svim ministarstvima porasti proračun.

Gledano u postocima, najveći dobitnik je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje dobiva više od 478 milijuna kuna. A najveći gubitnik Ministarstvo gospodarstva koje gubi više od 578 milijuna kuna. Razlog tome je – preseljenje sekotra energetike iz jednog resora u drugi.

Od ostalih Ministarstava, u apsolutnim brojkama najbolje je prošlo Ministarstvo prometa, Ministarstvo obrane, ali i Ministarstvo branitelja s 152 milijuna kuna više. Manji proračun imat će tek Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo graditeljstva.

Što se ostalih tiče, stanje je sljedeće:
Ministarstvo promet: + 428 mil. kn
Ministarstvo obrane: +384 mil. kn
Ministarstvo branitelja: +152 mil. kn

Ministarstvo poljoprivrede: – 30 mil. kn
Ministarstvo graditeljstva: – 15 mil. kn

Pa tako Marićeve smjernice za izradu proračuna uobičajenu potragu za dobitnicima i gubitnicima čine prilično izlišnom. Jer gubitnika gotovo i nema, pa izjava Borisa Lalovca dobiva ocjenu fakt.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.