Razgovaram s Bernardićem i želim povratak u visoku politiku

Vijesti 29. stu 201608:42 > 09:20
N1

Bivši predsjednik, Ivo Josipović, gostovao je u Novom danu.

Je li reakcija veleposlanika Rusije opasna i upućuje li na moguće zaoštravanje ruskih i hrvatskih odnosa?

Sigurno je da reakcija veleposlanika znači određeno zahlađivanje odnosa između Rusije i Hrvatske, a tome je prethodio nastup premijera koji je ishitreno izašao s prijedlogom. Mi se ne bismo trebali gurati u borbe istoka i zapada.

Često se hrvatskoj vanjskoj politici prigovara što nema jasan stav. Je li ovo jučer bio jasan stav?

Mislim da je hrvatski stav jasan. Mi provodimo i sankcije zajedno sa zapadom, ali naša politika mora biti primjerena našoj poziciji. Ako to nije tako, onda stvari krenu loše. Ovo što se dogodilo nije nepopravljivo, ali naš pristup Rusiji mora biti primjeren našim mogućnostima i snazi, pa i poziciji. Jer ako vidimo što se događa u susjedstvu, vidimo da polako regija postaje poprište sukoba velikih sila. To je ono što nam najmanje treba i Hrvatska mora biti vrlo oprezna.

Je li ishitrena izjava premijera Andreja Plenkovića, koji je na dopis ruskog ministarstva vanjskih poslova rekao da neće komentirati izjave na nižoj razini?

To je bila jedna neću reći poštapalica, ali zgodan način da izađe iz polemike i tu ne treba ulaziti u veliku polemiku. Kod takvih prijedloga treba voditi računa jesu li realni i kakvu poruku nose. Daleko smo od toga da to rješenje bude prihvatljivo i snosi konotaciju koja je Rusiji neprihvatljiva.

Rusija je održala vojnu vježbu sa Srbijom, koliko je to faktor za hrvatsku vanjsku politiku?

S jedne strane se čudimo i zgražamo da se provode vježbe u susjedstvu, a s druge strane šaljemo vojsku na rusku granicu. Hrvatska mora imati pravu dobru mjeru pripadnosti zapadu, ali ne bi trebala trčati pred rudo i izazivati diplomatske i gospodarske sukobe koji nam nisu potrebni.

Slovenski premijer Miro Cerar najavio je da bi Slovenija mogla biti mjesto susreta Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Je li to realno?

Ne mogu to procijeniti ovog trenutka. Slovenija očito želi iskoristiti činjenicu da je prva dama SAD-a iz Slovenije i da tu postoji prostor da Slovenija ojača vanjskopolitičku pozicjiu. Osobno ne mislim da to može biti faktor, ali može biti pomoćno sredstvo. U suvremenom svijetu napeost istoka i zapada rezultira tragičnim posljedicama, od Sirije, Afganistana, Iraka, Libije. Svaka mirotvorna inicijativa je dobrodošla.

Jesu li ispravne kritike hrvatskoj vanjskoj politici? Nakon posjeta BiH stigle su optužnice, nakon posjeta Ukrajini zahladili su odnosi s Rusijom, a zadnje je bio ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier u Sloveniji, odakle se isto nije vratio s pozitivnim vijestima.

Ja mislim da ovo što su susjedi Slovenci napravili s granicom nije korektno. Erjavec kaže da nije poznata, a ako nije poznata, zašto onda stavljaju žicu? Radi se o nekorektnom potezu, nadam se da će hrvatska vanjska politika imati jasan odgovor na to. Treba susjedima reći da ne mogu prejudicirati granicu na ovakav način. Nije Hrvatska ta koja je zgriješila u našim odnosima. Kad je riječ o BiH, možda su susjedi krivo procijenili termin. Moramo biti svjesni da je zločina bilo i da se Hrvatska ne smije profilirati kao zaštitnica svih mogućih zločina. Mora voditi računa da se provode jednaki kriteriji kod svih zločina i što su nam obveze i po međunarodnom pravu. Hrvatska ne bi smjela pokušati utjecati na pravosuđe u BiH.

Jesu li olako potegnute riječi ministra obrane, Damira Krstičevića, da je riječ o specijalnom ratu? Je li to primjereno?

Riječ je o nepotrebnom daljem zaoštravanju priče. Pravosuđe u BiH treba biti neovisno i kao i kod nas. Hrvatska je prihvatila tezu da je svaki zločin zločin i nisam vidio da je bilo riječi o zlouporabi koja bi imala političku konotaciju.

Kako komentirate izjave Republike Srpske, koji govore da izjave iz Hrvatske ne odgovaraju činjenicama?

Tu je sud da utvrdi činjenice. Događaji koji se spominju znamo da su događaji koji su se dogodili. Znamo da je bilo problema u Mrkonjić Gradu i nasilja u drugim područjima. Ono što je pravi zločin ne smije biti nekažnjeno.

Kakav je vaš stav oko novog predsjednika SDP-a, Davora Bernardića i kakav ste stav imali oko kandidata za predsjednika te stranke?

Nisam imao nikakav stav, nisam član stranke i nisam se bavio time. Riječ je o stranci koju je dugogodišnje loše vodstvo dovelo na te grane. Bernardić je mlad čovjek i treba mu dati priliku. Ono što ne treba jest da je ovako dočekan u medijima. Pošteno je dobio izbornu utakmicu i treba mu dati 100 dana mira da vrati SDP na stari put. SDP je gubio pripadnost ljevici i sad je vrijeme da se to vrati i mislim da će Bernardić učiniti sve da se to dogodi.

Mnogi Bernardiću predbacuju što nije dao nijednu jaku izjavu. Kako to komentirate?

Bernardić je dugo bio zločesto dijete u SDP-u. On je za razliku od mnogih imao snage reći da je politika koju je vodio prethodnik loša i imao se snage suprotstaviti. Hoće li iskoristiti priliku i vratiti jedinstvo u stranci, što ne znači da svi isto misle, ali da SDP proflira kao magnet za privlačenje ljudi koji slično misle o ovoj zemlji i da SDP konačno ponovno bude stranka koja može dobiti izbore.

Jeste li imali prilike razgovarati s Bernardićem?

Čestitao sam mu i čuli smo se i želim mu uspjeh.

Je li bilo riječi o suradnji?

O suradnji je uvijek trebalo biti riječ i ja se nadam da će te suradnje biti.

Biste li vi mogli biti kandidat SDP-a za Grad Zagreb?

Ne, ja to ne bih mogao biti, područje mog djelovanja nije bio Grad Zagreb, ali bilo bi dobro da lijeve i centrističke stranke podrže jednoga kandidata. Bilo bi dobro da to bude kandidat neke od lijevih opcija, ali ako to bude kandidat ili kandidatkinja neke druge stranke, onda ga trebaju jedinstveno podržati.

Imate li ambicija za povratak u vrh hrvatske politike?

Da nemam takvih ambicija, ne bih bio tu sa svojom strankom, koja je, istina, mala i tek je na početku, ali ima potencijala.

Vidite li to u suradnji s Bernardićem?

Volio bih da se u hrvatsku politiku vrati prava socijaldemokratska ideja.

Koliko će lokalni izbori biti važni za budućnost SDP-a?

Tu treba biti realan. Ne treba očekivati čudo od izbora. Ako SDP ne bude imao svog jakog kandidata, ne bi bilo krivo ući u suradnju s drugim strankama.

Hoće li budućnost hrvatske politike biti drugačija s Andrejom Plenkovićem na čelu HDZ-a i Davorom Bernardićem na čelu SDP-a?

Mi smo dosad s tom filozofijom “ili i ili oni” imali jednu ne sasvim demokratsku situaciju u kojoj vlast i oporba ne razgovaraju ni o čemu. Trebalo bi vratiti filozofiju politike koja razlikuje vlast i oporbu.

Kakav prostor političkoga djelovanja ima SDP sad?

Ono što vidim kao socijaldemokratsku politiku je odnos kapitala, odnosa pravednosti plaća, pozicija čovjeka u pravnom sustavu u društvu. Tu su i neke neklasne vrijednosti koje su okarakterizirale demokraciju. U međunarodnim odnosima to je bila želja za partnerstvom. Tu ima puno prostora za učiniti nešto dobro, pogotovo u vrijeme kad u Hrvatskoj jaše politika koja je isključiva, koja otvara radikalne stavove.

Kako ocjenjujete dosadašnji mandat premijera Plenkovića?

Obuzdao je najradikalnije elemente u stranci, ali ne sasvim. Očekujem da će Plenković hrvatsku politiku ipak modelirati prema pitomijem izričaju.

Kako komentirate reformu obrazovanja?

Kad je riječ o reformi, ona je ozbiljno zakočena. Vidjet ćemo kako će se to dalje razvijati. Desnica je zauzela gard “hoćemo, ali”, a tu se mijenjaju važne ili najvažnije postavke reforme koje ja ne doživljavam kao idelološke. Vidjet ćemo što će ostati od temeljne idjee. Hoće li se promijeniti do te mjere da se promijeni njena narav, vidjet ćemo. Ministarstvo bi moralo spriječiti šire sukobe. Ima tu i nezakonitih odluka. Primjerice, odluka o raspuštanju studentskog zbora nema nikakvoga uporišta u zakonu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.