Hrvatski su građani, unatoč padu životnog standarda, niskim prihodima i visokoj nezaposlenosti, 2012. godine bili optimističniji od europskog prosjeka, a porastao im je i subjektivni osjećaj životnog zadovoljstva i sreće, pokazuju rezultati velikog izvješća o kvaliteti življenja u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2012. godine.
Izvješće se temelji na rezultatima anketnih istraživanja Europske zaklade za poboljšanje kvalitete života i rada, koja su na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika proveli stručnjaci Instituta “Ivo Pilar” i Instituta za javne financije.
Anketa je pokazala da se u promatranom petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj pogoršalo materijalno stanje, životni standard bio je niži u usporedbi sa zemljama EU-a, porasla je nezaposlenost i nesigurnost radnih mjesta, a trećina ispitanika rekla je da ima teškoće u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, posebno starija populacija i niže obrazovani.
No, poboljšala se kvaliteta stanovanja i obiteljskog života, građani su postali zadovoljniji zdravstvenim uslugama, a porastao im je i osjećaj subjektivnog blagostanja.
Nisko povjerenje u pravni sustav, medije, policiju
Istraživanje je obuhvatilo i povjerenje građana u javne institucije, te se pokazalo da je u Hrvatskoj izrazito nisko povjerenje građana u pravni sustav, medije, policiju i institucije poput Sabora i Vlade. U Hrvatskoj su građani imali i niže povjerenje u druge ljude od europskog prosjeka, a zabilježen je i porast napetosti između bogatih i siromašnih.
2012. godine čak se 56 posto ispitanih hrvatskih građana izjasnilo se da su “optimistični vezano uz budućnost”, što je bilo četiri posto više od EU prosjeka. Hrvatska je bila i jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima je osjećaj subjektivnog zadovoljstva porastao te godine u odnosu na 2007.
Vezano uz povjerenje u institucije, na skali od 1 do 10 najlošije je ocijenjen pravni sustav. Sabor je dobio ocjenu oko 3, dok je u EU prosjek bio oko 5. Vlada je također dobila tek nešto višu ocjenu od 3, a jednako su ocijenjene HDZ-ova vlada 2007. i SDP-ova 2012.
Zamjenica ravnatelja Instituta “Ivo Pilar” Ljiljana Kaliterna Lipovčan, jedna od autorica izvješća, protumačila je neočekivani optimizam koji su hrvatski građani iskazali 2012. godine očekivanjima od ulaska u Europsku uniju.
Porast zadovoljstva, kaže, zabilježen je upravo među skupinama od kojih bi se to najmanje očekivalo – nezaposlenima, starijim građanima te u ruralnim područjima, koji su vjerojatno puno očekivali od nove asocijacije.
U prilog tomu govori činjenica da je istraživanje koje je “Pilar” proveo također na uzorku od 1000 osoba, pokazao da se subjektivni osjećaj zadovoljstva ove godine vratio na vrijednosti iz 2007.
U zemljama koje su u EU ušle od 2004. do 2007. životno zadovoljstvo i sreća u 2012. ostali su ili na istoj razini kao pet godina prije ili su u opadanju, kao u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Moguće je da, unatoč tome što pada životni standard, raste osjećaj sreće i životnog zadovoljstva ako ljudi imaju neka optimistična očekivanja u pogledu budućnosti, kaže Kaliterna Lipovčan.
Uvođenje e-zdravstva povećalo zadovoljstvo
Drugi važan razlog koji je pridonio porastu zadovoljstva su zdravstvene usluge, odnosno njihova dostupnost, posebno uvođenje e-zdravstva, odnosno mogućnost elektroničkog naručivanja lijekova i usluga.
Zadovoljstvo zdravstvenim uslugama se u promatranom razdoblju udvostručilo, a poraslo je i zadovoljstvo obiteljskim i društvenim životom.
PROČITAJTE JOŠ
No, na području rada i zapošljavanja prevladavali su izrazito negativni trendovi – porast broja nezaposlenih i umirovljenika, te izražen trend prijevremenog umirovljenja. Pokazalo se da su na tom području radnici u Hrvatskoj izloženi većem stresu – zbog nesigurnosti posla, predugog radnog vremena i nemogućnosti usklađivanja obiteljskih i poslovnih obaveza.
Primjerice, u EU je prosječni radni tjedan iznosio 39 sati, a u Hrvatskoj 44 sata. Osim toga, hrvatski su građani na dodatnim poslovima tjedno provodili u prosjeku deset sati više od svojih kolega u zemljama EU-a.
S obzirom na dobivene podatke, zadaća je odgovornih u Hrvatskoj da rade na poboljšanju životnog standarda, radnog zakonodavstva, jačanju pravnog sustava i transparentnosti javnih institucija, rekla je Kaliterna Lipovčan, najavivši ponovno istraživanje pokazatelja kvalitete života 2016. godine.
