Prostor Jadrana, Baltika i Crnog mora "žila je kucavica" Europe i za njegov razvoj potrebno je 50 milijarda eura, rekla je u četvrtak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović otvarajući Dubrovnik forum s poljskim kolegom Andrzejem Dudom koji je istaknuo važnost energetskih projekata i najavio idući skup 2017. u Wroclavu.
Dvanaest država članica EU-A između triju mora – Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija imaju goleme mogućnosti za jačanje suradnje na vlastitu i korist cijele Unije, rekla je hrvatska predsjednica.
VEZANE VIJESTI
No to područje zbog povijesnih razloga zaostaje za prosjekom EU-a, a nakon ujedinjenja inzistiralo se na ponovnoj izgradnji između istoka i zapada, a zanemarilo se povezivanje sjevera i juga, rekla je predsjednica.
Regija Baltik-Jadran-Crno more (BABS) čini 28 posto teritorija EU-a i 22 posto njezina stanovništva no čini samo 10 posto BDP-a Europske unije. Nominalni BDP po glavi stanovnika prosječno je oko 14.750 eura što je tek oko 51 posto nominalnog BDP-a prosjeka po glavi stanovnika EU-a, rekla je predsjednica.
“Zemlje srednje Europe zakinute su zbog loših cestovnih i željeznickih veza. Među potencijalnim projektima koji su spomenuti na našem sastanku u New Yorku su Via Karpatija, Via Balkanika, cesta Budimpešta-Rijeka. Ključ poboljšanja energetske sigurnosti u Hrvatskoj je u suradnji. Povezivanje plinovoda će pridonijeti energetskoj sigurnosti. Za ovu žilu kucavicu Europe u budućnosti je potrebno 50 milijardi eura i koja će se vratiti. To je moguće kroz programe EU i strukturne fondove”, kazala je Grabar Kitarović.
To je dostižno zajedničkim konkretnim projektima gospodarske, infrastrukturne i sigurnosne suradnje, smatra Grabar-Kitarović koja je pritom pozvala na zaustavljanje demografskog pada i upozorila na problem iseljavanja mladog i visokoobrazovanog stanovništva iz regije.
Poljski predsjednik inzistirao je na važnosti energetskog povezivanja. “Dominacija jednog dobavljača za regiju štetna je i opasna”, rekao je Duda.
“Naše zemlje žele i imaju potencijal za razvoj.Bilo je već uspjeha. Krucijalno je da europska integracija bude obogaćena. Imamo također i vazne elemente naših tradicija koje se trebaju nastaviti i pokazati da možemo konsolidirati našu suradnju. Mi nismo neprijatelji različitosti. Ako to želimo zadržati, to će nam omogućiti razvoj. Mi smo objedinjeni zajedničkim tradicijama. Možemo slijediti dobre modele koji su postigli oni prije nas. Zajedno možmo stvoriti zajendicu koja ce težiti napretku. Istovremeno, jačati poveznicu između naših država, što ce omogućiti jačanje transportnih veza i druge infrastrukture, kao bismo mogli razvijati veze npr. s Kinom, koja je nazočna. Trebamo razvijati turizam i mogucnosti kretanja naših naroda. Između Poljske i Njemačke imamo 100 redovitih letova na dan, a Hrvatske i Poljske tek 1 na dan. Zato moramo razvijati projekte poput Via Karpatija. Moramo se razvijati.
Svi smo svjesni prijetnji. Trebamo difervericirati projekte koji se tiču energije. LNG terminal u Poljskoj treba se povezati s LNG-om na Krku. Nakon što oba terminala budu operativni i ako uspijemo povezati se što je potrebno da zajednički funkcioniraju, moći ćemo se otvoriti tržištu”, kazao je Duda
Zahvalio je predsjednici na inicijativi triju mora koja se poklapa s poljskim viđenjem razvoja te regije.Duda je najavio da će se idući skup BABS-a održati u poljskom gradu Wroclavu u lipnju 2017.
Bivši Croatia Summit, a sada Dubrovnik Forum, ove se godine odvija u četvrtak i petak pod nazivom “Snažnija Europa-spajanje sjevera i juga”.
U nastavku izlaganja govore drže predsjednici Mađarske Janos Ader, Litve Dalia Grybauskaite, Slovenije Borut Pahor te Rosen Plevnelijev iz Bugarske.
Dubrovačka vanjskopolitička konferencija, koja je počela kao Croatia summit, obilježila je 2015. desetu godišnjicu, a 2013. promijenjen je njezin naziv u Croatia Forum. Od ove godine skup nosi naziv Dubrovnik Forum.
Prvi skup 2006. bio je održan pod nazivom “Zaokruživanje europske južne dimenzije: vrijednosti koje nas povezuju” u doba kada je Hrvatska tek počela pregovore za članstvo u EU, a 2014., kada je već bila članica, fokusirao se na proces europske integracije zapadnog Balkana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
