Pilsel: 'Ne postoji srpski lobi u Vatikanu, to su gluposti'

Vijesti 13. srp 201609:58 > 10:00
N1

Glavni urednik portala Autograf i dobar poznavatelj politike Svete Stolice Drago Pilsel gostovao je u Novom danu te govorio o radu mješovite komisije Svete Stolice o ulozi zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u Drugom svjetskom ratu.

“Poznajem stajalište Srpske pravoslavne crkve, jer sam razgovarao s članovima njihove delegacije i prisao o tome za Nacional. Stajalište Katoličke crkve je unaprijed poznato. Oni neće, po mojim informacijama, ovih dana govoriti o meritumu. Na fotografijama se vidi da su jučer bili zadovoljni i opušteni, što znači da nisu ušli u meritum stvari. Nezahvalno je govoriti uoči prvog priopćenja Svete stolice koje će biti objavljeno oko 13 sati, ali možemo pretpostaviti da će na prvom susretu dogovarati tehničke stvari, govoriti o dnevnom redu, koliko često će se sastajati i slično. Nisu došli sa zadacima za drugu stranu”, smatra Pilsel.

Potrebno je, navodi, utvrditi, primjerice, način na koji je Stepinac uopće postao nadbiskup, jer Beograd nije lako prihvaćao kandidate.

“Stepinac je nadbiskupu (Antunu) Baueru kazao kako se ne smatra spremnim da postane nadbiskup. Dakle, sad će se komisija dogovoriti o hodogramu i tražit će od Vatikana da se otvori arhiva Pija XII.”, kazao je Pilsel. On podsjeća da je Papa Franjo, još kao kardinal u Argentini kao Jorge Mario Bergoglio otkrio svoje stajalište o tome svom prijatelju Abrahamu Skorki 2010. godine, što je objavljeno u knjizi “O nebu i o zemlji”, koju je moguće pročitati i na hrvatskom jeziku.

“Skorka ga pita da li bi bilo vrijeme da se otvore arhive i vidi je li Crkva mogla napraviti više. On odgovara kako se apsolutno zalaže da se arhiva otvore, jer to zanima i Izrael, i rabine, i katolike u Poljskoj, ali i samu Katoličku crkvu”, navodi Pilsel. Kad je Franjo postao papa, započeo je proces digitalizacije arhiva.

“On također zaustavlja beatifikaciju Pija XII. zato što ima dvojbe i zato što istaživači ne znaju sve što bi mogli znati o njemu”, navodi Pilsel. Prvi korak će zato biti spor, po njegovom mišljenju.

“Rad komisije će zato trajati najmanje pet godina, jer će se ona baviti i predratnim i ratnim i poslijeratnim Stepincem”, kazao je.

Zamoljen je da prokomentira generalni stav u Hrvatskoj, prvenstveno u Crkvi, da je rad ove komisije tek formalnost uoči proglašenja Stepinca svetim.

“Ne zanima me što piše Glas Koncila i što govori SDP, zanima me samo što možemo iščitati od strane Svete Stolice, koja je potaknula ovaj proces. Objavio sam pismo državnog tajnika Svete Stolice od 8. travnja 2015. s ciljem da pokrene stvar u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Otkrili smo, naime, da je još u listopadu 2014. kardinal Josip Bozanić bio brifiran o sastavljanju komisije, ali su i on i Glas Koncila šutjeli o tome, e da bi list 2015. napao vatikansku diplomaciju da se mimo Zagreba dogovara s SPC-om”, podsjeća Pilsel.

Iz te korespondencije između Svete Stolice i HBK je vidljivo da su im poručili: “Kanonizacija da, ali u klimi sa što je više moguće manje tenzija i polemika”.

“Dakle, kad se izvrši zajedničko čitanje povijesti. Komisija neće odlučiti je li zaslužio svetost, ali će morati proći ključne dokumente o Stepincu”, navodi Pilsel.

Upitan je i o čemu će ovisiti brzina oko konsenzusa.

“Budući da je papa odlučio da koordinator rada komisije bude Arduro iz Francuske, čovjek koji se bavio poviješću, ali radio u koongregaciji za svece, to govori u prilog tezi da će se baviti povijesnim dokumentima. Brzina će ovisiti o dinamici kojom će Sveta Stolica isporučivati građi, kako bi je mogle vidjeti obje strane. Jako je važno ovdje reći da, ako Srbija kao vlast želi dobro SPC-u, da je ovo trenutak da se 56 godina nakon njegove smrti objavi stručna lektura Stepinčevog dnevnika, jer oni imaju dnevnik Stepinca u pet tomova. Da vidimo što je govorio o svojim dilemama. Dakle, pitanje je kolikom će brzinom komisija moći čitati dokumente”, smatra Pilsel.

Na pitanje o utjecaju politike na rad komisije, kaže da su se u emisiji Otvoreno HRT-a mogle o tome čuti razne nebuloze.

“Ni u jednom trenutku SPC nije tražio podršku srpske države, ni Aleksandra Vučića niti Ministarstva vanjskih poslova. Ne postoji srpski lobi u Vatikanu, to su gluposti. Oni raspolažu vlastitim snagama i povjesničarima, koji će pokušati iznijeti što znaju i koji će tražiti dokumente. Zna se da je Stepiunac pisao Piju XII. da se prizna NDH. Pitanje je kad je shvatio da to ne ide. Sv. Stolica, primjerice, nije priznala Kosovo, pa nije ni NDH.

Tražit će se komunikacija između kardinala Tiserana i Pape Pija XII. i Stepinca, kako bi se vidjelo što je Stepinac tražio, što je Sveta Stolica odgovarala i koliko te na koji se način kardinal Stepinac angažirao oko priznanja NDH. Ako se sa strane Katoličke crkve priča da je bio žrtva nacističkog poretka i da mu je Gestapo radio o glavi, kao i da ga Ante Pavelić nije podnosio još od druge polovice 1942., onda da vidimo do kada traje angažman Stepinca”, zaključuje Pilsel.