Zašto predsjednici pada popularnost?

Vijesti 10. srp. 201609:00 > 09:11
Podijeli:
Izvor: Davor Puklavec/PIXSELL

Prije nekoliko dana Promocija plus objavila je da od svih političara predsjednicu najpozitivnijom doživljava 17,1 posto hrvatskih građana. U lipnju joj je rejting bio 19,6 posto, a u srpnju prošle godine 28,4 posto. Brojke su jasne.

Kolinda Grabar-Kitarović još je prvoplasirana, ali Zoran Milanović je na drugom mjestu s 12,4 posto. Josipović se u Crodemoskopu u petogodišnjem mandatu rijetko kad spuštao ispod 40 posto. Tek 2014., kad se već zahuktavala predizborna kampanja, stopa odobravanja pala mu je na tridesetak posto, piše dugogodišnji politički izvjestitelj Novog lista, Dražen Ciglenečki. Ured predsjednika Josipović je napustio nakon izbornog poraza s rejtingom osjetno višim nego što je današnji Kolinde Grabar-Kitarović. Slični su i podaci Crobarometra agencije Ipsos Puls.

U njihovoj posljednjoj anketi iz svibnja, predsjednica je bila pozitivna za 57 posto ispitanika. Neusporedivo je to s Josipovićem, koji je u svojom najboljim mjesecima prelazio 80 posto. Mesić se, pak, tijekom deset godina kretao između 64 i 77 posto. Dio odgovora zašto Kolinda Grabar-Kitarović ne briljira u anketama sigurno leži u nemogućnosti tih istraživanja da, kao i u drugim državama, dovoljno zahvate konzervativne birače, pa su u njima oštećeni HDZ i njihovi političari. Ali, ovo su razlike koje se ipak ne mogu svesti na razinu statističke pogreške.

U Uredu predsjednice slabu popularnost tumače time što je snažno podržala kurikularnu reformu, oštro je osudila NDH i ustaške zločine, otvorila je i dijalog sa Srbijom. Ništa od toga sigurno se nije dopalo biračima sklonim desnici, ali te je stvari trebalo napraviti, ističe izvor lista.

Međutim, problem je Kolinde Grabar-Kitarović što joj umjereniji birači još uvijek uglavnom ne vjeruju, piše Ciglenečki. Da, politički se je izložila potporom Jokiću i reformi kurikuluma, ali neskloni joj dio javnosti procjenjuje da je tako postupila kad je shvatila potencijal građanskog pokreta protiv zaustavljanja ovog procesa. Uostalom, svojom intervencijom predsjednica nije ništa postigla, Jokić je otišao, a ministar Predrag Šustar na njegovo je mjesto imenovao druge ljude. O NDH je Kolinda Grabar-Kitarović progovorila bez, za HDZ-ovce karakterističnog, »ali«, no bilo je to poslije razgovora s Nicholasom Deanom, posebnim izaslanikom američkog State Departmenta za pitanja holokausta. Činilo se to stoga iznuđenim. Zato joj birači orijentirani prema ljevici i centru nisu to bogzna kako honorirali, prisjećajući se njezinog inkognito posjeta Jasenovcu i bojkota državne komemoracije.

“A Vučić? Bivši bliski suradnik Vojislava Šešelja malo je kome u Hrvatskoj prirastao za srce”, navodi list.

Nadalje, ni Mesić ni Josipović nisu bili u funkciji jedne političke stranke. S druge strane, Kolinda Grabar-Kitarović svjesno je napravila otklon od takve prakse obnašanja predsjedničke dužnosti i nije nimalo skrivala da joj je cilj, koliko god je to u njezinoj moći, pomoći HDZ-u, čija je bila kandidatkinja. Iz tog je razloga mjesecima, premda je ponavljala fraze o zajedništvu, radila žestok pritisak na Milanovićevu vladu i prijetila da će doći u Banske dvore i lupati šakom po stolu. Nije išla na ruku Karamarku koji ju je nakon parlamentarnih izbora javno pozivao da mu povjeri mandat za sastavljanje Vlade i bez potrebnog broja potpisa, ali nije od toga bilo koristi. Kolinda Grabar-Kitarović nepovratno se udaljila od »orjunaša«.

Budući da joj se iz ove perspektive ne smiješi drugi mandat, Grabar Kitarović vjerojatno ne bi imala ništa protiv da se realizira ideja o kojoj se govori već godinama: biranje predsjednika u parlamentu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.