Produktivnost resursa u Hrvatskoj osjetno ispod prosjeka EU

Vijesti 08. srp. 201607:05 > 07:07
Podijeli:
Izvor: Ilustracija

Hrvatska je po produktivnosti resursa u gospodarstvu prošle godine bila osjetno ispod prosjeka Europske unije, a bilježi i skroman napredak u dugoročnom razdoblju, pokazuje izvješće europskog ureda za statistiku.

Produktivnost resursa pokazuje efikasnost potrošnje prirodnih resursa u ekonomiji, a izračunava se tako da se BDP podijeli s potrošnjom resursa, tumače u Eurostatu. Na razini EU produktivnost resursa poboljšana je od 2008. budući da su ekonomske aktivnosti rasle dok se potrošnja resursa smanjivala. Nasuprot tome, u razdoblju od 2000. do 2008. produktivnost je bila više manje stabilna budući da su rasli i BDP i potrošnja resursa, navodi se u izvješću.

Po novim je procjenama na svakog stanovnika EU prošle godine potrošeno 13,2 tone poljoprivrednih kultura, minerala i metala. U 2000. potrošnja resursa po stanovniku iznosila je 15,5 tona. To znači da su u promatranom razdoblju ušteđene 2,3 tone resursa po stanovniku, odnosno da se u 2015. po stanovniku i po danu trošilo više nego šest kilograma manje resursa nego 2000. godine, navodi Eurostat.

Zemlje Europske unije uvelike se razlikuju po razini produktivnosti resursa, ovisno o bogatstvu resursa, raznolikosti industrijskih aktivnosti, ulozi uslužnog i građevinskog sektora, razmjerima i strukturi potrošnje te različitim izvorima energije, tumači europski statistički ured.

Najviša razina u Nizozemskoj, VB…

Najviša je razina produktivnosti resursa u 2015., izražena u eurima po kilogramu, zabilježena u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, gdje je iznosila 3,44 eura po kilogramu. Slijedi Luksemburg s 3,39 eura po kilogramu i Italija s 3,04 eura po kilogramu. Najnižu je pak razinu produktivnosti resursa bilježila Bugarska, 28 eurocenti po kilogramu. Slijedi Rumunjska s 31 eurocentom po kilogramu, te Estonija i Latvija, s po 50 eurocenti po kilogramu.

U Hrvatskoj je razina produktivnosti resursa u prošloj godini iznosila 1,1 euro po kilogramu, čime je izjednačena s Portugalom. Ujedno osjetno zaostaje za prosjekom EU koji je prošle godine iznosio dva eura po kilogramu. U skupini su s Hrvatskom prošle godine bile i Slovačka i Finska s 1,12 odnosno 1,04 eura po kilogramu.

Hrvatsko je gospodarstvo po podacima Eurostata prošle godine potrošilo 40 milijuna tona prirodnih resursa. Time se Hrvatska svrstala uz bok Litvi i Latviji, koje su potrošile po 42 milijuna tona. Daleko je najviše resursa u 2015. potrošila Njemačka, 1.320 milijuna tona. Slijedi Francuska sa 744 milijuna tona, te Poljska sa 652 milijuna i Italija s 509 milijuna tona. Najmanje je resursa prošle godine potrošilo gospodarstvo Malte, šest milijuna tona.

Znatno poboljšana produktivnost resursa u EU u 15 godina

U 15-godišnjem razdoblju, zaključno s prošlom godinom, produktivnost resursa na razini EU poboljšana je za 35,4 posto, utvrdili su u Eurostatu. Većina je zemalja EU u promatranom razdoblju povećala produktivnost resursa, a najviše Španjolska i Cipar, za po 120,3 posto. Slijedi Irska s povećanjem produktivnosti za 98,2 posto, te Italija, gdje je uvećana 85,4 posto.

U tim je zemljama produktivnost resursa povećana zahvaljujući najizrazitijem smanjenju potrošnje sirovina. To posebno vrijedi za Italiju, Cipar i Španjolsku, gdje je potrošnja resursa u 15-godišnjem razdoblju gotovo prepolovljena.

U Hrvatskoj je produktivnost resursa u razdoblju od 2000. do 2015. povećana skromnih 5,1 posto. Takav rezultat proizlazi iz povećanja potrošnje resursa u ekonomiji u promatranom razdoblju za 18,6 posto i rasta BDP-a za 24,6 posto. Nižu razinu produktivnosti resursa u promatranom razdoblju zabilježile su pak Rumunjska, za 35,8 posto, Estonija, za 19,1 posto, i Malta, za 7,6 posto, pokazuju podaci Eurostata. U statističkom uredu takav rezultat povezuju u prvom redu sa značajnim skokom potrošnje resursa, koji je u Rumunjskoj i Estoniji više nego udvostručen.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.