Država je 'mrsićevce' primala za pumpanje statistike

Vijesti 01. srp 201611:46 > 12:10
Podijeli:
Izvor: Ilustracija

"Potpuni je nonsens to što se mrsićevom mjerom najviše sredstava troši na najzapošljiviju kategoriju nezaposlenih", Ana Milićević Pezelj, članica Upravnog vijeća HZZ-a, dodajući da se najviše sredstava mora utrošiti na one koji su najslabije zapošljivi.

Od 2010. godine, kada je pokrenut program stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), na tržište rada tim je putem, uz mizernu naknadu, ubačeno čak 63.270 ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a), od 2011. do kraja svibnja 2016. godine u SOR su uključene 62.822 osobe, od čega je u privatnom sektoru angažirano 28,8 posto (18.093 ljudi), a u državnom i javnom sektoru 71,2 posto (44.729 ljudi), piše tportal.

Svi su imali koristi

Ne čudi, stoga, da su zbog privremene obustave dijela SOR-a koji se financira iz državnog proračuna što je u petak najavio HZZ, burno reagirali i političari i poslodavci koji od takve mjere, iz različitih razloga, imaju najviše koristi – prvi pumpajući broj zaposlenih, a drugi profitirajući na jeftinim radnicima koje je država prvo plaćala 1.600 kuna, a sada 2.400 kuna mjesečno.

Do privremene obustave dijela mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ-a) – uz SOR, to uključuje potpore za (samo)zapošljavanje i usavršavanja te javne radove – i preusmjeravanja sužene kategorije korisnika na financiranje iz EU-sredstava došlo je zbog potrebe redefiniranja mjera u cilju efikasnijeg korištenja sredstava, objasnili su u HZZ-u.

‘ Školujemo besplatnu radnu snagu’

Ana Milićević Pezelj, članica Upravnog vijeća HZZ-a ispred sindikalnih središnjica, objašnjava za tportal da ni Mrsić ni HZZ nisu sasvim u pravu.

‘Potrebno je redefinirati određene mjere što je pokazala i vanjska evaluacija, ali je loše što se to radi zbog nedostatka sredstava u proračunu. Uostalom, ni evaluacija ne kaže da nešto treba preko noći suspendirati ili prekinuti, a ova privremena obustava ići će najmanje do kraja godine. Problem je u tome što količina korištenih mjera nema dobru pokrivenost osiguranim sredstvima’, ističe Milićević Pezelj, dodajući da se svake godine, zbog toga što se sva sredstva potroše ranije, novi zahtjevi prebacuju u iduću godinu. Tako je bilo i ove godine, ali Mrsić to ne spominje.

Ipak ‘zaposleni’

Zanimljivo je da se SOR-ovci ipak vode kao ‘zaposleni’, iako ne na temelju radnog odnosa. Kako je navedeno u mjesečnim statističkim biltenima HZZ-a, novouključeni u mjeru SOR-a vode se pod rubrikom ‘Izlasci iz evidentirane nezaposlenosti’.

Prema izračunu sindikata na bazi podataka iz 2013. godine, neku od mjera aktivnog zapošljavanja koristilo je 37,1 posto visokoobrazovanih, potom 9,7 posto SSS-ovaca i samo 6,5 posto nekvalificiranih radnika.

Novac se troši na najzapošljiviju kategoriju

“Potpuni je nonsens to što se ovom mjerom najviše sredstava troši na najzapošljiviju kategoriju nezaposlenih”, ističe Milićević Pezelj, dodajući da se najviše sredstava mora utrošiti na one koji su najslabije zapošljivi, a to su osobe s niskom razinom obrazovanja i njima se mora osigurati veći pristup mjerama.

“Pretjerana upotreba SOR-a dovela je do toga da on sada apsorbira više od polovine svih uključenih u mjere APZ-a, zamjenjuje redovna radna mjesta i zapošljavanje, a njegova dugotrajna primjena s vremenom ruši cijenu rada dok, istovremeno, zbog visine naknade stvara nejednake uvjete pristupa tržištu rada jer je oni slabijeg imovnog stanja ne mogu prihvatiti. Na to su sindikati upozoravali 2012. godine, a to je, uz pozitivne rezultate stjecanja iskustva, sada potvrdila i vanjska evaluacija”, zaključila je Milićević Pezelj u razgovoru za tportal.