Tehnička Vlada Tihomira Oreškovića u četvrtak je održala redovnu sjednicu. Ona svečana je otkazana.

‘Neobično je da je na redovnoj sjednici vlade čak 41 točka dnevnog reda. Oporba poručuje da ova, tehnička, vlada ne može donositi ovoliko zakona, od nje se očekuje tek da održava tzv. hladni pogon’, kazala je naša reporterka Katarina Brečić koja prati sjednicu na Markovu trgu.

Također, sasvim je izvjesno da se ranije zakazana svečana sjednica Vlade povodom Dana državnosti neće održati. Predsjednica će, danas i sutra, umjesto naš Dan državnosti, obilježiti onaj slovenski.

‘Potpuno je nepoznato kada će se održati hitna sjednica Vlade zbog navijačkih nereda, a koju je zatražila predsjednica države’, kaže Brečić uoči sjednice.

Orešković: Sve funkcionira…

Na početku redovne sjednice Vlade premijer Orešković je kazao: “Bit ćemo tehnička Vlada 4 mjeseca a možda i dalje. Bitno je da nam je svima to jasno, Sabor funkcionira još mjesec dana. Funkcionirat će sva državna tijela, ispunit ćemo međunarodne obveze. Ja drugi tjedan putujem u Bruxelles. Glavna poruka je da Vlada funkcionira. Plaće, obveze, mirovine… Sve će funkcionirati”.

Sjednici Vlade nije prisustvovao potpredjednik Božo Petrov.

Na sjednici @VladaRH nema potpredsjednika Petrova. Zašto? Zasad je nepoznato #n1info pic.twitter.com/9v1An66Cdm

— Katarina Brecic (@kbrecic) June 23, 2016

Vidjet će se hoće li u Saboru biti kvoruma

Obrazlažući neke od zakonskih prijedloga ministar financija Zdravko Marić je kazao da Sabor još uvijek zasjeda “pa ćemo vidjeti hoće li biti kvoruma, kako će se i na koji način donositi odluke” o predloženim zakonskim izmjenama.

Uz ostalo, Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, kojima bi se ukinula ranija Vladina uredba po kojoj su vještaci mogli biti doktori medicine bez nužne specijalizacije.

Ta se uredba, kazala je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, pokazala lošim rješenjem, jer doktori medicine bez nužne specijalizacije nisu mogli stručno obavljati poslove vještačenja zbog nedostatnog kliničkog znanja i iskustva.

Stoga se predlaže da poslove vještaka i viših vještaka mogu obavljati samo doktori medicine specijalisti odgovarajuće specijalizacije s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti, a predložena izmjena predstavlja preduvjet za poboljšanje sustava vještačenja u Hrvatskoj, obrazložila je Šikić.

U saborsku su proceduru upućene i zakonske izmjene temeljem kojih se omogućava prijenos kapitalizirane štednje iz mirovinskih fondova u prvi mirovinski stup za osobe koje iz prvog stupa i dobivaju mirovine, poput onih u invalidskim mirovinama ili s benificiranim radnim stažom i sl.

Predloženim zakonskim izmjenama, kazala je Šikić, povećali bi se prihodi proračuna za 90 milijuna kuna ove godine, 110 milijuna kuna iduće godine, te 130 milijuna kuna u 2018. godini.

Prihvaćen je i prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu, a ministar financija je kazao da su predložene izmjene tog zakona, koji je donesen sredinom prošle godine, plod komentara zainteresiranih stranaka na javnoj raspravi te će utjecati na više od 100.000 hrvatskih poduzetnika.

Pritom je kao ključnu izmjenu naveo ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog okvirnog kontnog plana. On pomaže statističkim i poreznim svrhama, a znači dodatni financijski i administrativni trošak poduzetnicima, rekao je Marić.

HEP-u suglasnost za korporativna jamstva

Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) je dana suglasnost za izdavanje korporativnih jamstava za nekoliko ovisnih društava HEP grupe u okvirnom iznosu do 150 milijuna kuna, a radi pojeftinjenja, ubrzavanja i pojednostavljivanja procesa.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić pojasnio je da HEP ima zakonsku obvezu za svaki kreditni ili jamstveni posao vrjedniji od 7,5 milijuna kuna ishoditi suglasnost Vlade.

Kako se navodi u obrazloženju te odluke, HEP je na kraju prošle godine imao izdano korporativno jamstvo u iznosu od gotovo 2 milijuna eura za ugovore o opskrbi električnom energijom svojih tvrtki HEP Energija iz Ljubljane, HEP-Trade iz Mostara i HEP-Trade iz Beograda, kao i jamstvo u iznosu od 5 milijuna eura za Ugovor o prodaji nezagarantirane električne energije tvrtke HEP-Trade iz Mostara.

Industrogradnji je, pak, odobrena isplata 9,63 milijuna kuna iz proračunskih zaliha, a Marić je objasnio da je ta građevinska tvrtka 2012. godine radi namirenja poreznog duga državi prepustila svoju zgradu u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojoj su danas ministarstva branitelja te socijalne politike i mladih. Dug se odnosi na sredstva koja je Industrogradnja uložila u prilagodbu zgrade, rekao je Marić.

Vlada je odgovorila i na pitanja dvojice saborskih zastupnika – Ivana Vilibora Sinčića o kreditima, kreditnim poslovima i zajmovima hrvatskih građana i tvrtki u austrijskim Raiffeisen zadrugama te Branimira Glavaša u vezi sa stanjem u mljekarskom sektoru.

U Vladinom se odgovoru Sinčića za potpune podatke o tim zaduženjima upućuje na austrijskog supervizora financijskog tržišta Österreichische Finanzmarktaufsicht, uz pojašnjenje da Hrvatska narodna banka ne raspolaže cjelovitim podacima jer je od 2008. ukinuta obveza da se kod središnje banke evidentira svaki kreditni posao s inozemstvom.

Glavašu, pak, odgovaraju da je, uz ostalo, mljekarima odobrena izvanredna pomoć iz EU proračuna od 1,8 milijuna eura te još toliko iz nacionalnog proračuna, kao i da se razmatra mogućnosti smanjivanja PDV-a na mliječne proizvode na 5 posto. Najavljuju i korekciji Programa ruralnog razvoja radi bolje iskoristivosti programa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

Prihvaćena je i odluka o imenovanju Grada Rijeke za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a Brodsko-posavskoj županiji je odobrena jednokratna pomoć za potrebe grijanja osnovnih škola. Naime, toj će se županiji prepustiti lož ulje preostalo od grijanja tranzitnog migrantskog centra u Slavonskom Brodu.