Nebo, drum i točak: Zastava pod kojom se nisu vodili ratovi

Vijesti 08. tra 201608:54 > 08:57
Podijeli:
Izvor: Ilustracija

Prije točno 45 godina, 8. travnja 1971., u Londonu je održan prvi svjetski kongres Roma. Na njemu je prvi put u povijesti uvojen naziv Rom, za himnu tog naroda izabrana je pjesma "Djelem, Djelem" te je izabrana zastava - pod kojom se nikada nisu vodili ratovi.

U publikaciji objavljenoj na stranicama Udruženja Romkinja Osvit, objašnjavaju da je plavom bojom predstavljeno nebo, kao simbol slobode, bezgraničnog prostranstva i života pod vedrim nebom, bez krova nad glavom.

Zelenom bojom je predstavljena trava, put, drum, kao simbol života koji je obilježen stalnim putovanjem, na putu bez granica koji je uviek ‘otvoren’ Romima.

Crveni točak predstavlja simbol stalnog kretanja i života na točkovima.

“Pod romskom zastavom nikada nije vođen niti jedan rat. Nema nijednog Roma na listi osuđenih za genocide u Hagu”, zaključuju u publikaciji.

Simbolično rušenje zida na Cvjetnom

Ipak, Romi su diskriminirani i često proganjani u svojoj povijesti – osim što su i danas često meta napada motiviranih mržnjom, hrvatski su Romi gotovo istrebljeni u Drugom svjetskom ratu u koncentracijskim logorima Nezavisne Države Hrvatske ili u onima u inozemstvu, kamo su deportirani.

Zato u 13 sati, na Cvjetnom trgu u Zagrebu Romsko nacionalno vijeće poziva sve na zajedničko simboličko rušenje zida predrasuda prema Romima u našem društvu.

“Svakodnevica Roma u Hrvatskoj i Europi opterećena je brojnim društvenim stereotipima i predrasudama. Romsko nacionalno vijeće najvažniji dan u romskom kalendaru obilježava na način da ukaže na te predrasude i potrebu njihovog suzbijanja”, navodi se u pozivu.

Naime, prema izvješćima UNDP-a, UNHCR-a i UNICEF-a, upravo zbog sveprisutne diskriminacije, dd procijenjenih 30-40 tisuća Roma u Hrvatskoj, popis stanovništva iz 2011. godine bilježi ih samo 16.975. Osamdeset posto Roma koji žive u Hrvatskoj nikada nisu radili; polovica ih u svojim domovima nema pitku vodu, zahod i kupaonicu, pristup kanalizaciji ili septičkoj jami, a 98 posto ih je relativno siromašno.

Iako su “bezemljaši”, imaju bogatu kulturu i svojom glazbom već vjekovima osvajaju čitav svijet.

Nemaju većinsku religiju.

Najvažniji su praznici Đurđevdan/Erdelezi, Vasilica u siječnju i Bibija, iscjeliteljica i zaštitnica djece, četiri tjedna prije Velikog petka.

Đurđevdan je, navodi Osvit, najvjerojatnije nastao stapanjem židovsko-kršćanskog obožavanja starozavjetnog proroka Elije i kršćanskog obožavanja Svetog Đorđa u jedan nadreligijski proljetni praznik, bez obzira na njihove različite religijske korijene.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.