Bitka za Vukovar 1991. – ponos i tuga Hrvatske

Vijesti 17. stu 201412:40 > 12:50
Cropix/Marko Todorov

Bitka za Vukovar, vođena od kolovoza do studenog 1991. godine, najveća je i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Bio je to mučni napad i tromjesečna opsada grada na istoku Hrvatske, i najveće hrvatske luke na Dunavu, od strane tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i pojedinih paravojnih srpskih formacija.

Bitka je počela nakon što je  Hrvatska u lipnju 1991. godine proglasila neovisnost od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nakon incidenta u obližnjem Borovom Selu i početkom granatiranja Vukovara s položaja JNA krajem kolovoza 1991.

Završena je ulaskom JNA i paravojnih formacija koje su joj pomagale, u Vukovar, brojnim egzekucijama lokalnog hrvatskog stanovništva, progonima, zatvaranjem i velikim razaranjem ovog do 1991. godine multietničkog grada u kojem je, prema službenim podacima, živjelo oko 85.000 stanovnika među kojima oko 43,8 posto Hrvata, 37,4 posto Srba, 7,3 posto Jugoslovena, 1,6 posto Mađara i 9,9 posto ostalih. U ovoj bitci poginulo je između 2.900 i 3.600 ljudi. Nekoliko tisuća ljudi je ranjeno i odvedeno u zarobljeništvo.

Hrvatska je vratila kontrolu nad Vukovarom, gradom na samoj granici prema Srbiji, tzv. mirnom reintegracijom 1998. godine. Do danas život u gradu nije u potpunosti normaliziran.  

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubojstava i mučenja, Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora radi mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, kao i Miroslava Radića kojeg je oslobodio optužbi. Optužen je i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, uhićen je, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubojstvo.

Vojislav Šešelj, vođa “belih orlova” jedne od paravojnih formacija umiješanih u napad na Vukovar, optužen je u Haagu za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Iako je suđenje završeno 2012. iznošenjem završnih riječi, presuda Šešelju do danas nije izrečena, a nedavno je prebačen u Beograd na privremenu slobodu radi liječenja.

Za ratne zločine u Vukovaru suđeno je proteklih godina i u Hrvatskoj i u Srbiji. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.

Kako Vukovar izgleda danas, 23 godine nakon tog nemilosrdnog dana pogledajte u prilogu urednice N1 Sandre Križanec.