'Bandić je mogao izgraditi most preko Save umjesto fontana'

Vijesti 25. velj 201621:00 > 21:00
Podijeli:
Izvor: N1

Gošća Pressinga bivša je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.

Ljudi vole popričati sa svojim predstavnicima, neke zemlje to odavno prakticiraju. Kako mislite pobijediti gradonačelnika Milana Bandića?

Drugačije. Meni kad netko kaže da se usporedim, ja se ne želim usporediti. Ja o ovom gradu razmišljam drugačije. Bandić ima drugačiju metodologiju, on je na čelu ovoga grada 15 godina. Sredstvima treba upravljati drugačije. Treba razmišljati gdje Zagreb vidimo 2030. godine Ja imam ideju, viziju, cilj i ta je ideja tu. Trebamo niz ideja i projekata, način na koji to ostvariti.

Otpad je jako zanimljiva tema. Što napraviti s otpadom?

Mi svi plaćamo smeće, plaćamo zrak. Vrlo jednostavno – čipirane vrećice koje će računati koliko otpada bacamo i toliko ćemo platiti. Čipirane kante koje će računati razinu popunjenosti. Zagreb nije otok i treba otpad rješavati zajedno sa županijama iz okruženja i zajednički naći rješenje. Dobra lokacija je Dumovec, ali se od nje odustalo. Postoji još drugih lokacija. Čim spomenemo otpad, spominje se spalionica, to nije glavni problem.

Na koji biste vi način uredili grad?

Trenutni način izgradnje grada jest izgradnja dvije plus tri fontane, a ne rješavati pitanje otpada. Ja bih bila najsretnija kad bih samo to radila, to bi značilo da ja imam sve druge probleme riješene. Mogao se izgraditi i most preko Save, ali njega nema. Ja ne bih imala ništa protiv da je gospodin Bandić napravio taj most i da je on nazvan po njemu. Nitko još nije nazvao vodovod po nekom, odvodnju, asfaltiranje ceste po nekom. Mi svi plaćamo vodovod. Trebamo ga svi sanirati i ostat će nam novca za više. Ja grad doživljavam kao strukturu koja se sastoji od žila, kostura i mesa. Infrastruktura su žile, bez toga nema ničega, a ne vide se i trebaju.

Smanjenje kvartova?

To treba gledati u drugom kontekstu. Treba decentralizirati. Brojne četvrti imaju malo sredstava, trebalo bi napraviti raspodjelu sredstava na drugačiji način, da ljudi imaju sredstva za koja će se točno znati za što se troše. Grad Zagreb nekad je imao 15 općina. Trebalo bi strukturirati grad po interesima i temama, a najvažnije je ljudima dati operativno, da mogu koristiti novac za nešto što se vidi, asfaltiranje, izgradnju dječjeg igrališta…

Pametni grad je čest pojam u vašoj kampanji. Što je to za vas?

Uvijek imate dvije metodologije. Jedna je napraviti savršen sustav, ali za to treba vremena, druga je ići korak po korak. Mi smo se u smart city odlučili ići korak po korak. Primjera radi, grad Rijeka ima odličnu stvar. Imaju gradski proračun na web stranicama i vi kao građanin se možete igrati tim proračunom. Čovjek ima osjećaj da upravlja time. Mi uvijek pričamo o ZET-u i problemima s linijama. Mjesečna karta treba biti čipirana i s nje bi se trebalo skinuti točno onoliko stanica koliko se vozilo. Na kraju mjeseca svatko od autoprijevoznika skine svoj dio. To nije nešto novo, ima gradova koji to koriste. Treba imati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne projekte koji bi pomogli upravljanju grada. Građani to osjete na vlastitom novčaniku. Sad kad vidimo račune za vodu i smeće, to se da vrlo jednostavno u godini dana riješiti ako hoćete, znate i želite.

Zakon o komunalnom gospodarstvu razne sredine različito tretiraju. Jedno od pitanja su bile vjerske zajednice i plaćanje komunalija od strane vjerskih zajednica. Kako gledate na to?

Mi smo pripremili taj zakon. Rijeka i Split imaju 15 posto prihoda od komunalne naknade. Grad Zagreb ima 9, što znači da Zagreb ima puno olakšica. Olakšice se dodjeljuju odlukom gradonačelnika. Ja sam gledala koji model vrijedi u Italiji. To je jedna zemlja koja je imala i dužu tradiciju za to. Sve što vrijedi za vjerske obrede trebalo bi biti oslobođeno komunalne naknade. Ukoliko vjerske zajednice koriste nekretnine na kojima zarađuju, onda bi trebali plaćati. U Zagrebu to nije tako. Tamo gdje se obavljaju vjerski obredi ili edukacija i školovanje, tamo ne bismo naplaćivali, ali ako su to poslovni prostori, bilo što drugo što ostvaruje profit, onda da.

Koji su strateški planovi i ciljevi razvoga zg ako postanete gradonačelnica?

Zagreb ima veliki potencijal i budućnost, bivšu tvornicu Gredelj. Ima sigurno mogućnost razvoja. Strateški plan je srediti komunalnu infrastrukturu, decentralizirati sredstva vezana uz gradske četvrti, i najvažnije, da se sredstvima naših poreznih obveznika javno i transparentno upravlja. Moramo znati gdje Zagreb želimo imati 2030.

Zagreb na Savi spada u taj plan?

Zagreb se nikad nije razvijao na način da se treba graditi na Savi i ja to tako i dalje vidim. Ali treba raditi na rekreativnim sadržajima. Grad Zagreb ima oko 800 tisuća ljudi, do 2030. očekujemo rast do 900 tisuća i dalje ne vjerujem da će ići. Nećemo, dakle, trebati više stambenih prostora, ali trebamo popraviti kvalitetu života.

Obećali ste da će osobe koje riješe najviše predmeta u legalizaciji biti stimulirani. To se nije dogodilo?

Djelatnica koja je bila najbolja nije bila u ingerenciji države, nego grada Vodnjana, ali apsolutno mislim da je bila nagrađena.

Je li legalizacija većinski financirana iz EU, a manje iz proračuna? Zašto i koliko je tada naplaćivana građanima?

20 posto za rad ureda, 30 posto općini i gradu, 50 posto ide u državni proračun. Ostatak sredstava ide za planove sanacije, javne sadržaje, dječja igrališta i tako dalje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.