'Naknade za bebe i nezaposlene ne treba dovoditi u vezu'

Vijesti 25. velj 201612:49 > 12:52
Podijeli:
Izvor: N1

Premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić dali su izjavu medijima vezano za smjernice za državni proračun 2016. godine.

“Danas smo, ako ste pratili sjednicu, prezentirali program proračuna, nekakve glavne brojeve. To je rast BDP-a od dva posto i to je realan plan, svima je to jasno. Sutra imamo sastanak s potpredsjednikom Europske komisije i najbitnije nam je da imamo realne brojeve, a ne da su napuhani. Prognoza Europske komisije bila je da ćemo imati 3,9 posto deficita, dakle, najviši u Europi, a mi smo predložili 3 posto, što znači da ćemo smanjit i dug. Rastemo, deficit smo vrlo jasno smanjili na traženih 3 posto i bavit ćemo se dugom”, kazao je Orešković.

“Ministar financija pokazao je da smo apsorbirali 2,5 milijarde kuna, to je veliki broj koji smo trebali apsorbirati u proračun”, dodao je.

Od svakog ministra su očekivali reforme, neke su prezentirane, ali “dodatne ćete uskoro saznati”, poručio je, dodajući: “Ovo je realan plan i treba ga potpredsjedniku EK prezentirati i čuti što misli”

Ministar Marić kazao je da projekcija prihoda je realna i sigurno je da očekujemo od sebe, pa i hrvatskog gospodarstva, da ubrzamo taj gospodarski rast. Uz ovu projekciju deficita, navodi, možemo očekivati i stabilizaciju javnog duga i smanjiti njegovu razinu u BDP-u.

Novinari su Marića odmah upitali kada će biti rebalans proračuna, s obzirom da je kostur proračuna, kako se sada čini, isti, dakle, da se radi o proračunu kontinuiteta, a sindikati traže povećanje plaća u javnom i državnom sektoru.

Smjernice za izradu državnog proračuna RH za 2016 i projekcija za 2017 i 2018

“Ne bih rekao da je ista struktura, morali smo planirati preko 2,5 milijarde kuna na rashodovnoj strani, što se financira iz općih izvora i utječe na deficit. Bilo je potrebno napraviti toliko racionalizacija i mjera ušteda, kako bismo uz prihode imali pozitivan efekt na smanjivanje deficita. Važno je spomenuti i sredstva iz EU fondova – samo u tom dijelu predviđamo 450 milijuna kuna za sufinanciranje projekata. Planiramo između 900 milijuna i milijarde eura. To je realno i moguće. Svi ministri u izradi proračuna tražili su novac za sufinanciranje europskih projekata iz proračunskih sredstava”, kazao je Marić.

Što se tiče samih ušteda mirovine nisu dirali, navodi Marić, a za ovu godinu su predvidjeli i uvećanje 0,5 posto temeljem minulog rada. Štedjelo se na materijalnm rashodima, dijelu subvencija i ostalim rashodima, a ministri su tražili načine kako svesti rashodovnu stranu u održive okvire.

Što se tiče reakcija međunarodnih institucija poput Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda, sutra “imamo dodatni test, jer dolazi potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis“, a jedna od tema razgovora će biti i ove smjernice i fiskalna konsolidacija zbog procedure prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža.

“MMF je dao kratku izjavu nakon posjete Hrvatskoj i nema razloga da je komentiramo, ali ona je ohrabrujuća i realno sagledava izazove s kojima se moramo suočiti. Reakcija na smjernice je bila pozitivna. Vrlo su ohrabrujuće njihove poruke”, kaže Marić.

Postavljeno mu je i pitanje je li točno da su mjere za zapošljavanje “platile” poticanja nataliteta davanjem tisuću eura za svaku novorođenu bebu.

“Mi smo već dali priopćenje i objašnjenje da te stavke ne treba dovoditi u vezu. Mi smo osigurali 100 milijuna kuna za novorođenčad u 2016. godini, uzevši u obzir da još nemamo zakon. Što se tiče naknada za zapošljavanje, taj dio nema nikakve veze s poticajima za novorođenčad, no ta stavka se neće smanjivati, nego će biti povećana – značajniji će dio biti iz europskih sredstava, odnosno EU fondova u odnosu na prethodnu godinu”, kazao je Marić.

Na pitanje što će biti ako sindikati ne pristanu na odgodu povećanja plaća, Marić odgovara da su njihove reakcije do sada bile olekivane.

“Dijalog oko plaća i sporazuma je otvoren i vodit će se u narednim tjednima. Odredit ćemo vremenski okvir u kojem ćemo se sastajati i apsolvirati te probleme unutar proačunskih ograničenja”, kazao je Marić.

Siguran je, navodi, da će sindikati podržati reformu državne i javne uprave i politiku plaća, jer je svima u interesu efikasna državna uprava te da su “ljudi dobro i jednako motivirani – jednaka plaća za jednaki rad, uz stimulativni sustav nagrađivanja”.

Vlada planira proračunski deficit od 7,5 milijardi kuna, rast BDP-a od 2 posto

Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za ovu godinu, usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade.
Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici ministar financija Zdravko Marić.

Istaknuo je su ove projekcije vrlo blizu projekcijama Europske komisije. Komisija je nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,4 na 2,1 posto.

“Projekcije su realne. Do sada je bila praksa da se prenapuhuju makroekonomske projekcije, a temeljem toga prihodna strana proračuna. To se nije pokazalo kao dobra strategija”, ustvrdio je.
U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije. Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je.
Temeljem tih makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.

Očekuje se i rast prihoda od trošarina, poreza na dohodak i dobit od 6 posto, ali i pad prihoda od doprinosa, no Marić je pojasnio kako se radi o učinku prošlogodišnjeg prijenosa prihoda od doprinosa za osiguranike s beneficiranim radnim stažom iz drugog mirovinskog stupa.

Najznačajnije se povećanje, za čak 78,5 posto, očekuje od sredstava iz EU fondova, dok se kod ostalih prihoda planira smanjenje za1,8 posto, uglavnom zbog manjih prihoda od koncesija, rekao je Marić.

No, istaknuo je da se, unatoč projiciranom gospodarskom rastu i prihodima, u četiri i pol tjedna ova Vlada fokusirala na rashodnu stranu proračuna, jer je smatra ključnim instrumentom fiskalne konsolidacije.

Rashodi se tako u ovogodišnjem proračunu planiraju u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna, ali, kazao je Marić, “bitno je reći da su rashodi koji se financiraju iz općih prihoda stavljeni na razinu prošlogodišnjeg izvršenja i s tim smo se protekla četiri tjedna zapravo bavili”.

Dodao je i da je za iznos planiranog povećanja rashoda bilo potrebno napraviti uštede, racionalizaciju i konsolidaciju u okviru proračuna.

“Za 2016., bez da smo i krenuli u izradu smjernica, morali smo planirati 2,5 milijardi kuna rashoda više”, rekao je Marić, pojašnjavajući kako se radi o rashodima za nacionalni doprinos proračunu EU, koji raste za 500 milijuna kuna, kamate koje rastu za 230 milijuna kuna, nacionalnu komponentu za sufinanciranju EU projekata, koja raste za 450 milijuna kuna, za indeksaciju mirovina i prirodni priljev novih umirovljenika (400 milijuna kuna), poticaj za novorođenčad (100 milijuna kuna), izbjeglički mehanizam za Tursku (22 milijuna kuna), Shengen (90 milijuna kuna) i dr.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je kako ove smjernice predstavljaju početak, ali da je još puno posla pred ovom Vladom.

“Ovo je proces u kojem je bitno da imamo promjene. Najlakše je da ostane status quo, a treba uvesti da promjena postane status quo. Uvijek kada se uvode promjene vlada strah, a na nama je da kroz dijalog rastumačimo zašto su potrebne neke reforme i gdje to vodi”, istaknuo je Orešković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.