SDP predlaže 665 kuna mjesečno više za nove roditelje

Vijesti 25. velj 201611:12 > 11:13
Podijeli:
Izvor: Patrik Macek/PIXSELL

SDP je u Hrvatskom saboru održao konferenciju za medije o Prijedlogu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i Zakona o mirovinskom osiguranju.

Konferenciji su prisustvovale saborske zastupnice Milanka Opačić, Dragica Zgrebec, Gordana Sobol, Ingrid Antičević Marinović te saborski zastupnici Mirando Mrsić i Silvano Hrelja.

Vlada u mjesec dana nije otišla ni sa jednim zakonskim prijedlogom, potovo onima koji su vezani za državni proračun, istakla je Dragica Zgrebec.

Prijedlozi izmjena zakona su nastavk mjera kojima je SDP želi unaprijediti obiteljsku politiku, a odnose se na poticanje roditeljstva, zaštitu žena i mjere za pronatalitetnu politiku, prvenstveno povećanje financijske sigurnosti oobitelji. Zgrebec je istakla da SDP predlaže da se naknade za oba roditelja, koji su na porodiljnom dopustu za šest, odnosno osam mjeseci povećaju na način da se proračunska osnovica povisi s 80 na 100 posto, “što znači da bi obitelj primala 3.326 kuna, što bi na mjesečnoj razini bilo 665 kuna više”.

Drugi dio izmjena se odnosi se na naknade za zaposlene korisnike, a to je postupno delimitiranje naknade, na način da bude veća i iznosi najviše jednu prosječnu plaću u zadnjem tromjesečju, što je u ovom trenutku 5.693 kune.

“Na godišnjoj razini ti rashodi iznose 32 milijuna kuna. Ocjenjujemo da je zbog gospodarskog rasta, koji je dosegnuo 2 posto i zadržat će se na toj razini u ovom mandatnom razdoblju, moguće dodatnim prihodima pokriti ovaj trošak”, kazala je Zgrebec dodajući da jedan postotni rast PDV-a znači oko 570 milijuna kuna više u proračunu.

“Vladajuća koalicija najavila dodatnu jednokratnu naknadu od 1.000 eura za svako novorođeno dijete. U SDP-u smo anticipirali smo i taj prijedlog te predlažemo da se za svako novorođeno dijete izdvoji 8.000 kuna. Smatramo da ovakvim izmjenama zakona možemo povećati financijsku sigurnost obitelji koja želi imati djecu, a to je i bolja obiteljska politika”, kazala je Zgrebec.

Mirando Mrsić kazao je da je najbolja pronatalitetna politika sigurnost radnog mjesta, dobra plaća i sigurnost povratka na posao, stoga i prijedlozi SDP-a idu za time da se proširi taj spektra sigurnosti i na druga dijelove života, pogotovo na sigurnost rada, posla i zarade.

“Žene se u radnom vijeku suočavaju ne samo sa izazovima majčinstva, već u velikom broju slučajeva imaju prekid u karijeri ili manju paću”, kazao je Mrsić, dodajući da je je razlika u plaćama izmešu žena i muškaraca u Hrvatskoj već 23 posto. Žene rade kraće i često na pola radnog vremena da bi uskladile karijeru s obiteljskim obvezama.

“Od tri žene najmanje jedna ne radi puno radno vrijeme, a to je slučaj samo jednog do 10 muškaraca. Pekid ne znači samo manju satnicu, već i mirovinu, zbog čega su žene u većoj opasnosti od siromaštva, koje prijeti 21 posto žena starijih od 65 godina te 16,3 posto muškaraca te dobne skupine”, kazao je Mrsić.

Ova izmjena ide za tim da se poboljša status žene na tržištu rada, da se smanji jaz između muškaraca i žena, izmjenama se omogućava povoljniji izračun vrijednosnog boda za vrijeme porodiljnog dopusta.

“Osnova je naknada plaće i to dovodi do nesrazmjera dijela mirovina između muškaraca i žena. Zato predlažemo da se za osnovu uzima plaća u godini koja prethodi godini započetog korištanje rodiljnog dopusta, ako je to povoljnije za osiguranika”, istakao je Mrsić.

U SDP-ovom mandatu godina s najmanje rođenih – u povijesti

Silvano Hrelja kazao je da se ovim izmjenama ne mogu očekivati epohalna rješenja u mirovinskom sustavu, ali ovo znači povećanje od 20, 50 ili 100 kuna mjesečno, ovisno o tome koliko je dugo osoba primala porodiljni dopust.

“To nije puno, ali sprječava diskriminaciju po osnovi plaće”, kazao je Hrelja i pozvao sve klubove zastupnika, sindikate i udruge civilnog društva da se očituju o ovom prijedlogu zakona, kako bi s 1. travnja to moglo biti realizirano.

Budući da je prethodne četiri godine SDP bio na vlasti, upitani su gdje su bile mjere tada, budući da je lani rođeno najmanje djece u novijoj povijesti u Hrvatskoj. Zgrebec je odgovorila da su zakone, koji se toga tiču, mijenjali dvaput u četiri godine, da su se osigurala sredstva za usvojitelje, a da su u narednom mandatu imali program za delimitiranje rodiljnih naknada, koji sad predlažu, ali ne mogu provesti bez suglasnosti Vlade.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.