Dok prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko obilazi Hrvatsku održavajući što prisniji kontakt sa stranačkom bazom koja će za nekoliko mjeseci birati predsjednika HDZ-a, iz Vlade se u Sabor šalju zakoni po kojima je njegov položaj i utjecaj, najblaže rečeno, dvojben.
Kao prvi potpredsjednik Vlade koji je zadužen za upravljanje državnom imovinom Karamarko je mogao ostati bez utjecaja na poduzeća od strateškog interesa kao što su Hrvatske ceste, HŽ Infrastruktura, Plovput, Odašiljači i veze, Plinacro, JANAF, Hrvatske šume, Lutrija ili HBOR, na poduzeća od posebnog interesa kao što su ACI, Croatia Airlines, Jadrolinija Rijeka, Luka Rijeka, sve zračne luke ili Hrvatska poštanska banka, ali i Ina, Končar, Podravka i Croatia osiguranje, piše Jutarnji list.
Izgubljena pozicija
Tek kad su zakonski prijedlozi Vlade došli u Sabor i s njima se imala prilike upoznati prva liga HDZ-ovih političara, uočena je zamka, a Karamarku poslano upozorenje. Na idućoj sjednici, 11. veljače, Vlada je Saboru uputila amandman kojim se trebala ukloniti dvojba i nedvosmisleno reći da je Karamarko glavni u povjerenstvu za upravljanje državnim poduzećima. Međutim, u amandman je dodan još jedan članak kojim se i Božu Petrova ubacuje u igru, i to kao Karamarkova zamjenika. Na koncu je takav zakon izglasan na sjednici Sabora 19. veljače.
Priča je počela već na drugoj sjednici Vlade, onoj održanoj 4. veljače, kad je odlučeno da će se u hitnu saborsku proceduru uputiti dva zakona: o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, i o strateškim investicijskim projektima RH. Po prvom zakonu valjalo je korigirati odredbu o sastavu Povjerenstva za upravljanje strateškim trgovačkim društvima. Kako Vlada Tihomira Oreškovića više nema potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo, nego ima dva potpredsjednika – prvog, Tomislava Karamarka, koji je predsjednik Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom – i drugog, čelnika Mosta Božu Petrova koji je predsjednik Koordinacije za društvene djelatnosti, zakone je trebalo prilagoditi novom sastavu Vlade i urediti ih tako da Karamarko uđe na čelo najvažnijih tijela koja odlučuju o upravljanju državnim poduzećima i o investicijama.
Dvostruka izmjena
Međutim, zakonski prijedlog koji je Vlada poslala u Sabor bio je takav da u Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima može ući Karamarko, ali jednako tako Vlada može odrediti da to umjesto njega bude Petrov.
Na isti način je to učinjeno s Povjerenstvom koje ocjenjuje prijedloge za strateške projekte. I u jednom i drugom zakonu Vlada je Saboru na usvajanje poslala formulaciju po kojoj u povjerenstvo ulazi “potpredsjednik Vlade kojega odredi Vlada”. Nakon što su HDZ-ovi zastupnici u Saboru uočili zamku, jedan od njih nazvao je Karamarka i objasnio mu da je formulacija takva da mu premijer Orešković može izmaknuti bilo kakav utjecaj na rješavanje, primjerice, Ine.
Hitan amandman
Reagiralo se brzo pa je već na idućoj sjednici usvojen amandman koji je glasio da je “potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske nadležan za upravljanje državnom imovinom predsjednik Povjerenstva za upravljanje strateškim trgovačkim društvima”. No, nakon što je nedvosmisleno rečeno koja je Karamarkova funkcija, išlo se i u izravno definiranje pozicije Bože Petrova koji se do tada nije ni spominjao u kontekstu upravljanja državnom imovinom. Podstavak 2. koji definira poziciju čelnika Mosta glasi “potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, kojeg odredi Vlada Republike Hrvatske, zamjenik je predsjednika Povjerenstva”. Budući da Vlada ima dva potpredsjednika, ostaje da Vlada može izabrati samo Petrova.
No, u odnosu na zakon o strateškim investicijskim projektima, Vlada nije slala amandmane. U tom je zakonu ostalo da će predsjednik Povjerenstva koje Vladi predlaže donošenje odluke o proglašenju ili poništavanju strateškog projekta biti potpredsjednik Vlade kojega imenuje Vlada, a zamjenik čelnik središnjeg tijela državne uprave zaduženog za gospodarstvo, piše Ivanka Toma za Jutarnji list..
