Ukrajina je spremna razgovarati o neutralnosti u sklopu mirovnog sporazuma s Rusijom, ali za to treba jamstva treće strane i potvrdu na referendumu, rekao je u nedjelju predsjednik Volodimir Zelenski te istaknuo da se ruska razaranja u Mariupolju ne mogu ni s čim usporediti.

Ukrajinski predsjednik to je kazao u 90-minutnom obraćanju ruskim novinarima videopozivom, a nešto ranije ruska agencija za nadzor medija upozorila je ruske medije da se suzdrže od prenošenja intervjua.

Zelenski je govorio ruskim jezikom kao što je činio i ranije kada je govorio za rusku publiku.

Ruska invazija izazvala je razaranje rusofonih gradova u Ukrajini, a pričinjena šteta ruskim napadima gora je od razaranja koje su Rusi počinili ratovima u Čečeniji, kazao je.

“Sigurnosna jamstva i neutralnost, nenuklearni status države. Mi smo spremni na to. O toj točki pregovora se razgovara, temeljito”, ustvrdio je, kako prenosi agencija France presse.

“Ali ne želim da to bude još jedan od dokumenata u stilu memoranduma iz Budimpešte”, rekao je aludirajući na sporazume koje je Rusija potpisala 1994. jamčeći cjelovitosti i sigurnost triju bivših sovjetskih republika, među kojima je Ukrajina, ako se one odreknu nuklearnog oružja naslijeđenog iz Sovjetskog Saveza.

Zelenski je odbio razgovarati o drugim ruskim zahtjevima kao što je demilitarizacija Ukrajine.

Nikakav mirovni sporazum neće biti moguć bez prekida vatre i povlačenja vojske, rekao je Zelenski.

Isključio je ponovno zauzimanje silom teritorija koji drže Rusi, jer to bi vodilo u treći svjetski rat, rekao je i dodao da želi “kompromis” za istočnu regiju Donbas koju su proruske snage zauzele 2014., uz pomoć Moskve.

Rusija tvrdi da vodi “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini kako bi demilitarizira tu zemlju.

Ukrajina i njezini zapadni saveznici takvo tumačenje nazivaju izlikom za invaziju ničim provociranu.

Izaslanstva Rusije i Ukrajine održat će uživo u Turskoj novi krug pregovora od ponedjeljka do srijede, najavio je u nedjelju jedan od ukrajinskih pregovarača David Arakhamia.

Ukrajina je razgovarala o uporabi  ruskog jezika u Ukrajini na pregovorima s ruskim izaslanstvom, no odbila je razgovarati o nekim drugim ruskim zahtjevima, kao što je demilitarizacija Ukrajine, rekao je Zelenski.

Humanitarna katastrofa

Zelenski se u razgovoru fokusirao na sudbinu istočne luke Mariupolj, nekad gradu s 400.000 ljudi koja je tjednima opkoljena i bombardirana.

“Svi ulazi i izlazi iz grada Mariupolja su blokirani”, rekao je Zelenski. “Luka je minirana. Humanitarna katastrofa u gradu je očita, jer je nemoguće ući u njega s hranom, lijekovima i vodom”, rekao je.

“Ne znam je li ikada ruska vojska prema nekome postupila na takav način”, rekao je usporedivši to s ruskim ratovima u Čečeniji. Obim razaranja “ne može se usporediti”, rekao je.

Rusija tvrdi da ne gađa civile u Ukrajini, a dvije strane međusobno se okrivljuju za onemogućavanje prolaska humanitarnih konvoja.

Zelenski je je odbacio navode Moskve da Ukrajina guši prava rusofonog stanovništva, rekavši da je upravo Rusija svojom invazijom izbrisala “s lica zemlje” rusofone gradove.

Nazvao je “šalom” ruske navode da Ukrajina posjeduje nuklearno ili kemijsko oružje.

Roskomnadzor upozorava

Ukrajinski predsjednik razgovarao je videopozivom s novinarima oporbene ruske televizije Dožd, neovisnog portala Meduza, kojima su stranice blokirane u Rusiji te dnevnog lista Kommersant.

U kratkoj izjavi koju je agencija za nadzor medija objavila na društvenoj mreži i na svojoj mrežnoj stranici upozorava ruske medije da ne prenose intervju ukrajinskog predsjednika.  “Roskomnadzor upozorava ruske medije da se trebaju suzdržati od objavljivanja tog intervjua”, navodi agencija no ne navodi razlog zbog čega objavljuje to upozorenje.

Rusko državno odvjetništvo reklo je da će objaviti pravno mišljenje o izjavama iznijetima u intervjuu i o legalnosti objave tog intervjua.

Zelenski je razgovarao s nekoliko ruskih medija.