Rusija je bacila sjenu neizvjesnosti i tjeskobe na Europu nakon što je smanjila protok prirodnog plina kroz ključni plinovod Sjeverni tok 1, pritom se pravdajući da su zastoji u isporuci tehničke naravi.

Ruski postupci uzdrmali su šire energetsko tržište, a europske su zemlje u panici oko zimskih zaliha. Najgore pritom prolazi Njemačka koja je već počela reducirati energiju u cijeloj zemlji – ograničavanje grijanja u različitim urbanim sredinama ili gašenje reflektora na gradskim spomenicima neki su primjeri takve plinske politike.

Kako slične mjere primijeniti i na krematorije? Kratkoročna opcija je smanjenje prosječne temperature u krematornoj peći s 850 na 750 stupnjeva Celzijusa, što bi moglo uštedjeti između 10 do 20% plina koji se koristi u sektoru.

Neki krematoriji također i gase peći dok drugi nastavljaju raditi s ciljem da se peć ne mora dugo grijati po uporabi.

Iz njemačke udruge pogrebnika upozoravaju: “Dugoročno gledano, mijenjanje struje za plin mogla bi biti opcija, no ta se energetska transformacija neće dogoditi tako brzo.”, piše Reuters.