Zapad objavio sankcije Rusiji, u slučaju pune invazije spremne i rezervne

Svijet 23. velj 202211:243 komentara
Podijeli:
Izvor: Alexander NEMENOV / AFP

Zapadne nacije i Japan u utorak su kaznili Rusiju novim sankcijama zbog njezine odluke o slanju vojske u separatističke regije istočne Ukrajine te su zaprijetile novim mjerama ako odluči provesti punu invaziju na susjednu zemlju.

U jednoj od najvećih sigurnosnih kriza od Drugog svjetskog rata Sjedinjene Države, Europska unija, Velika Britanija, Australija, Kanada i Japan objavili su planove sankcija kojima će ciljati ruske banke i elitu, a Njemačka je zaustavila proces aktivacije plinovoda Sjeverni tok 2 kojim se plin doprema iz Rusije ispod Baltičkog mora do Europe.

Ogorčen dugoročnim ciljem Ukrajine da se jednoga dana pridruži NATO-u, ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio je da je Ukrajina recentna tvorevina iz doba Sovjetskog Saveza, a zapravo je po njemu povijesna ruska zemlja te je uz njezine granice nagomilao više od 150.000 vojnika, prema američkim procjenama. Ruskim vojnicima Putin je naredio da u odmetnutim istočnoukrajinskim pokrajinama Doneck i Luhansk budu raspoređeni kao “mirovne snage”.

VEZANE VIJESTI

Takvo opravdanje za raspoređivanje vojske je “besmislica”, ocijenile su Sjedinjene Države.

“Jednostavno rečeno Rusija je upravo objavila da će otkinuti dio Ukrajine”, rekao je u utorak američki predsjednik Joe Biden i poručio “To je početak ruske invazije”.

Satelitske snimke američke tvrtke Maxar u protekla 24 sata pokazuju nekoliko novih raspoređivanja vojske i opreme na zapadu Rusije i više od 100 vozila na manjem poligonu zračnih snaga na jugu Bjelorusije.

Ukrajinska vojska rekla je rano u srijedu da je jedan vojnik poginuo, a šest je ranjen u 96 incidenata granatiranja koje su izveli proruski separatisti u prethodna 24 sata. Dodaje da su separatističke snage upotrijebile teško topništvo, raketne sustave Grad.

Ukrajina je u srijedu počela regrutirati rezerviste u dobi od 18 do 60 godina, a maksimalno razdoblje služenja je jedna godina.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je u srijedu Ukrajince da ne posjećuju Rusiju i pozvalo svoje građane koji su već tamo da napuste zemlju.

“Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje građanima Ukrajine da se suzdrže od bilo kakvih putovanja u Rusku Federaciju, a onima koji se nalaze u toj zemlji da odmah napuste njezin teritorij”, priopćilo je ministarstvo.

Američki državni tajnik Antony Blinken i francuski šef diplomacije Jean-Yves Le Drian u utorak su otkazali odvojene sastanke dogovorene s njihovim ruskim kolegom Sergejem Larovom jer Putinovim potezom frenetični tjedan zapadne diplomacije nije uspio okončati krizu.

Biden je najavio da će ojačati vojnu prisutnost u baltičkim zemljama, Estoniji, Latviji i Litvi slanjem 800 vojnika i osam borbenih zrakoplova F-35 na istočno krilo NATO-a, rekao je američki dužnosnik no riječ je o preraspodjeli vojske, ne o dodatnim snagama.

Putin nije pratio Bidenov govor u utorak te će Rusija prvo sagledati što je SAD nametnuo pa će tek onda odgovoriti, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, kako prenose ruske novinske agencije.

Putin je rekao u srijedu da neće pregovarati o ruskim interesima i sigurnosti svoje zemlje koji su za njega “bezuvjetni”, ali je otvoren za dijalog i spreman pronaći “diplomatska rješenja” u krizi s Ukrajinom.

Moskva traži sigurnosna jamstva, uključivo obećanje da Ukrajina neće nikada postati članica NATO-a, no Zapad Putinu u paketu za razrješenje krize nudi mjere izgradnje povjerenja i kontrolu naoružanja.

Lavrov je odbacio prijetnju sankcijama Zapada kazavši “naši europski, američki, britanski kolege neće stati i neće se smiriti dok ne iscrpe sve mogućnosti takozvanog kažnjavanja Rusije”.

Zaustavljen plinovod

Možda najvažnija mjera objavljena u subotu je njemačka odluka o zaustavljanu plinovoda Sjeverni tok 2, projekta vrijednog 11 milijarda dolara u vlasništvu ruskog plinskog diva Gazprom, a što će vjerojatno povećati cijene plina u Europi.

Plinovod od Rusije do Njemačke ispod Baltika, dug 1.200 kilometara, tehnički je dovršen, a savezna agencija za mreže zaustavila je u studenom izdavanje dozvole tražeći od konzorcija Sjeverni tok 2, sa sjedištem u Švicarskoj, da se „organizira po njemačkim zakonima“ tj. da se odvoji vlasnička struktura od glavnog opskrbljivača, ruske državne kompanije Gazprom.

Projekt Sjeverni tok 2, kojeg su podržale sve njemačke vlade do sada i koji je trebao ublažiti pritisak na europske potrošače zbog skupe dobave energenata, od samog je početka izazvao prosvjed Ukrajine, Poljske i baltičkih članica EU-a zbog činjenice da plinovod potpuno zaobilazi teritorije tih zemalja te snažne kritike Sjedinjenih Država koje su upozoravale da će tim projektom Europa još snažnije energetski ovisiti o Rusiji.

VEZANE VIJESTI

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck upozorio je da će cijene plina u Europi vjerojatno rasti kratkoročno, a Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik Sigurnosnog vijeća Rusije dao je naslutiti da će se cijene plina udvostručiti.

“Dobrodošli u novi svijet u kojem će Europljani uskoro plaćati 2000 eura za tisuću kubika plina”, napisao je Medvedev na Twitteru.

Kremlj je izrazio nadu da je zaustavljanje izdavanja dozvole za Sjeverni tok 2 privremena odluka i Putin je jasno dao do znanja da je Rusija “sprema nastaviti neprekidnu dobavu” plina svijetu.

Američke sankcije ciljaju ruske elite i dvije banke u državnom vlasništvu tako što ih isključuju iz američkog bankovnog sustava, braneći im trgovanje s Amerikancima i zamrzavajući njihovu aktivu u SAD-u. Sankcije također brane ruskoj vladi pristup financiranju na Zapadu.

Američke sankcije odnose se na banku VEB i vojnu banku Promsvjazbank putem koje se provode ugovori s područja obrane.

Dvije najveće ruske komercijalne banke, Sberbank i VTB dobit će američke sankcije ako Moskva odluči nastaviti dalje provoditi invaziju Ukrajine, najavio je američki dužnosnik.

Biden je objasnio da su nove sankcije u pripremi i bit će aktivirane u slučaju pune ruske invazije na Ukrajinu, no poručio je da su mjere osmišljene tako da ne štete Amerikancima u smislu rasta troškova energenata.

Cijene sirove nafte dosegnule su u utorak najviše razine od 2014. godine. Dužnosnik američkog State Departmenta rekao je da sankcije koje bi mogle biti nametnute u bliskoj budućnosti neće ciljati naftu i plin.

Britanija je uvela sankcije Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera koji su bliski povezani s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te protiv pet banaka – Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka.

Europska unija sankcionira 27 pojedinaca i entiteta, uključujući banke koje financiraju ruske političare i operacije na odcijepljenim teritorijima te mjere kojima cilja ruski dug.

Paket sankcija obuhvaća i sve članove donjeg doma ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje odcijepljenih regija.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar