Ukrajinske vladine snage i proruski pobunjenici izvijestili su u petak o snažnom granatiranju na istoku Ukrajine drugi dan zaredom, što bi po Washingtonu i drugim zapadnim saveznicima moglo biti dio plana koji bi Rusiji mogao poslužiti kao izlika za invaziju.
Diplomatski izvor s višegodišnjim izravnim iskustvom u tom sukobu rekao je da je granatiranje u zadnja dva dana duž linije razdvajanja u istočnoj Ukrajini najjače otkako su 2015. prekinute velike borbe dogovorom o prekidu vatre.
Rusija niječe optužbe Zapada da planira opću invaziju Ukrajine, zemlje s preko 40 milijuna stanovnika, što bi mogao postati najgori rat u Europi zadnjih desetljeća.
Moskva je ovaj tjedan rekla da povlači dio snaga raspoređenih na ukrajinskim granicama.
Eksplozija u Donjecku?
Ruska novinska agencija RIA objavila je snimku na kojoj, kako tvrde, Donjeckom odjekuju sirene.
Russia's RIA news agency now also reports the sirens in Donetsk pic.twitter.com/8rST10rtv3
— Michael A. Horowitz (@michaelh992) February 18, 2022
Nešto kasnije javili su i o eksploziji u Donjecku, gradu koji drže proruski separatisti. Eksplozija je navodno odjeknula blizu zgrade vlade samoproglašene Narodne republike Donjeck.
Народная милиция сообщила, что на парковке возле дома правительства в Донецке взорвали автомобиль https://t.co/6lDXYkhTl7 pic.twitter.com/CoD6vAr9Fz
— РИА Новости (@rianru) February 18, 2022
Najveća vojna mobilizacija u Europi od Drugog svjetskog rata
Zapadne zemlje u to ne vjeruju jer u to područje pristižu nova oprema i vojnici koji provode pripreme koje se obično provode u posljednjim danima pred napad.
Prema američkom veleposlaniku pri OESS-u Michaelu Carpenteru Rusija je nagomilala do 190.000 vojnika u pogranična područja.
“Procjenjujemo da je Rusija vjerojatno nagomilala između 169.000 i 190.000 ljudi u ili u blizini Ukrajine, dok je 30. siječnja bilo raspoređeno oko 100.000 ljudi”, rekao je u petak Carpenter na sastanku OESS-a u Beču kojemu nije nazočila Rusija.
“To je najveća vojna mobilizacija u Europi od Drugog svjetskog rata.”
Financijska tržišta potresena su mogućnošću rata koji bi mogao poremetiti globalnu opskrbu energijom i unazaditi oporavak od pandemije. Dijelom ih je ipak umirila najava da će se američki državni tajnik Antony Blinken sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom idući tjedan, pod uvjetom da Rusija prije ne izvrši invaziju.
Značajna eskalacija granatiranja na istoku Ukrajine, gdje se sukobi vode od 2014., oglasila je od četvrtka zvono na uzbunu u cijelom svijetu. Obje strane tvrde da je granatiranje dramatično pojačano, premda za sada nema izvješća o poginulima.
Spomenuti diplomatski izvor rekao je da je u petak ujutro zabilježeno gotovo 600 eksplozija, 100 više nego u četvrtak, od kojih neke od topničkih i velikih minobacačkih granata kalibra 152 mm i 122 mm. Iz tenkova su ispaljene najmanje četiri salve.
“Pucaju na sve i svakoga”, rekao je izvor. “Nije bilo ničega ovakvoga od 2014./2015.”.
Kremlj je ocijenio da je situacija na istoku Ukrajine potencijalno jako opasna. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u petak je izrazio zabrinutost zbog granatiranja na istoku Ukrajine i optužio OESS da ignorira ukrajinsko kršenje mirovnog procesa.
Blinken je Vijeću sigurnosti UN-a rekao da Washington vjeruje da Rusija planira opći napad. Mogao bi početi lažnim izgovorom, možda insceniranim napadom i lažnim optužbama, rekao je.
Putin: Situacija je sve gora
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je na press konferenciji u Kremlju da je situacija na istoku Ukrajine sve gora.
Iznio je optužbe o “masovnom i sustavnom kršenju ljudskih prava” i zakonskim utemeljenjem “diskriminacije stanovnika koji govore ruski” u Ukrajini.
Pozvao je vlasti u Kijevu na pregovore s vođama separatista u Donbasu.
Putin je istaknuo da je voljan razgovarati o krizi u Ukrajini sa Zapadom, no optužio ih je da ignoriraju rusku zabrinutost za sigurnost i upozorio da svaki dogovor mora uključivati pravno obvezujuće obećanje da će NATO zaustaviti svoje širenje na istok.
Zapadna histerija?
Američki predsjednik Joe Biden razgovarat će u petak telefonom s čelnicima Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Rumunjske te Europske unije i NATO-a.
VEZANE VIJESTI
Kremlj odbacuje optužbe da planira invaziju kao histeriju Zapada. Moskva je u petak rekla da se jedna tenkovska postrojba i dvije mehanizirane pješačke postrojbe vraćaju u baze na jugu i u središnjoj Rusiji nakon vježbi.
Ali Rusija također zahtijeva da joj se ispuni niz sigurnosnih zahtjeva, uključujući obećanje da Ukrajina nikada neće ući u NATO, što je za Zapad neprihvatljivo.
Rusija je u četvrtak poslala odlučno pismo SAD-u optužujući ga da ignorira njezine sigurnosne zahtjeve i zaprijetila nespecificiranim “vojno-tehničkim mjerama”.
Rusija je objavila da će predsjednik Putin u subotu osobno nadgledati vježbe ruskih strateških nuklearnih snaga, napomenuvši da se zbog toga ne treba zabrinjavati.
Spor oko međusobnog protjerivanja diplomata također se zaoštrio pošto je Moskva naredila drugom čovjeku američkog veleposlanstva da napusti zemlju jer je SAD protjerao neimenovanog ruskog diplomata. Washington je to ocijenio eskalacijom.
Sama Ukrajina umanjuje vjerojatnost skorog ruskog napada, zbog čega često proturječi prijateljima sa Zapada. Kijev tvrdi da upozorenja na rat idu Rusiji na ruku šireći paniku i nanoseći štetu ukrajinskom gospodarstvu.
“Naši obavještajci vide sva kretanja koja bi mogla biti potencijalna prijetnja Ukrajini. Procjenjujemo da je vjerojatnost velike eskalacije niska”, rekao je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov u petak u ukrajinskom parlamentu.
“Ovo nije ukrajinska, nego ruska kriza”
Šef američke diplomacije Antony Blinken rekao je u petak da u intenziviranju sukoba na istoku Ukrajine vidi “scenarij provokacija” koji su osmislili Rusi s ciljem da opravdaju napad na Ukrajinu.
Događaji u zadnjih 24/48 sati “dio su scenarija koji se već provodi, a sastoji se od stvaranja lažnih provokacija, zatim odgovora na te provokacije i naposljetku nove agresije na Ukrajinu”, rekao je Blinken u govoru na Sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.
“Premda mi činimo sve što je u našoj moći da jasno damo do znanja da postoji diplomatski put” za tu tešku krizu između Zapada i Rusije, “jako smo zabrinuti time što to nije put kojim ide Rusija”, dodao je.
Bilo bi katastrofalno da kriza između Rusije i Ukrajine preraste u rat, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, koji je otvorio konferenciju.
Rusija “apsolutno neprihvatljivo prijeti” europskoj sigurnosti, rekla je šefica njemačke diplomacije Annalena Baerbock.
Nedavne ruske izjave o djelomičnom povlačenju snaga “bile su tračak nade”, ali Baerbock je rekla da želi “vidjeti djela, jer je ruska prijetnja i dalje realna”. “Ova kriza nije ukrajinska kriza. Ovo je ruska kriza. Spremni smo razgovarati u svakom trenutku” o tim pitanjima s Rusijom, ali “ne o prijedlozima koji dovode u pitanje sigurnosnu arhitekturu u Europi koju smo zajedno izgradili”, naglasila je.
Vježbe u Bjelorusiji
Nedoumice u pogledu namjera Kremlja izazivaju i vježbe u Bjelorusiji s desecima tisuća vojnika, koje bi trebale završiti u nedjelju. Moskva je rekla da će se vojnici vratiti u Rusiju u nekom trenutku nakon vježbi, ali nije rekla kada.
Proruski predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je u petak stigao u Moskvu na razgovore o tome, sugerirao je da bi Rusi mogli ostati.
“Oružane snage ostat će koliko god bude potrebno”, rekao je Lukašenko, prenijela je agencija BelTa.
Washington je jasno rekao da neće slati vojnike da brane Ukrajinu, ali i zaprijetio da će na napad odgovoriti financijskim sankcijama, što Rusija, koja je već pod sankcijama od aneksije Krima 2014., zanemaruje.
SAD je, međutim, poslao dodatne vojnike kako bi pojačao obranu članica NATO-a koje graniče s Ukrajinom. Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je u petak tijekom posjeta Varšavi da će Washington prodati 250 tenkova Abrams Poljskoj.
Proruski pobunjenici najavili evakuaciju civila iz odcijepljenih regija
Proruski separatisti na istoku Ukrajine objavili su u petak da planiraju evakuirati stanovnike dviju odcijepljenih regija u Rusiju, a Zapad strahuje da bi Moskva taj zapanjujući zaokret u krizi mogla upotrijebiti kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.
VEZANE VIJESTI
Denis Pušilin, čelnik samoproglašene Narodne Republike Donjeck, objavio je na društvenim mrežama da je Rusija pristala osigurati smještaj onima koji napuste regiju. Žene, djeca i starije osobe prvi su na redu za evakuaciju.
Nakon objave iz Donjecka uslijedila je i najava evakuacije iz Luganska.
“Kako bismo izbjegli žrtve među civilima, pozivam stanovnike republike (…) da što prije odu na teritorij Ruske Federacije”, rekao je Leonid Pašečnik u priopćenju za javnost, prenose lokalni mediji.
Zasada nema reakcija iz Moskve i Kijeva na te najave. Vjeruje se da milijuni civila žive u dvjema regijama istočne Ukrajine koje drže pobunjenici – većina ih govori ruski, a mnogi su već dobili rusko državljanstvo.
U zoni sukoba u istočnoj Ukrajini u petak se odvilo najintenzivnije granatiranje proteklih godina za što se međusobno optužuju kijevska vlada i separatisti.
Zapadne zemlje sumnjaju da je granatiranje, koje je počelo u četvrtak, a pojačano u petak, dio izlike za invaziju na Ukrajinu.
Nizozemska će Ukrajini poslati vojnu pomoć
Nizozemska vlada rekla je u petak da će Ukrajini poslati 100 snajperskih pušaka i pripadajuće streljivo, radarsku opremu i detektore mina.
Vojna pomoć bit će poslana na zahtjev ukrajinske vlade, rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra.
Hoekstra je rekao da nizozemska vlada još računa da se ukrajinska kriza može s Rusijom riješiti diplomatskim putem, ali da u ovom napetom trenutku mora podržati ukrajinske oružane snage.
“Ukrajina mora biti sposobna obraniti se na svom tlu od mogućeg ruskog oružanog napada”, rečeno je.
Vojna pomoć uključuje i borbene kacige te pancirne prsluke. Nizozemska kaže da neće poslati svoje vojnike u Ukrajinu.
Plenković: Sačuvati jedinstvo EU-a i NATO u ukrajinskoj krizi
Pozicija svih država članica EU-a jest sačuvati jedinstvo u pogledu situacije u Ukrajini i učiniti sve kako bi se izbjegao sukob i agresija na tu zemlju, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Pozicija svih je prvo sačuvati jedinstvo EU-a i jedinstvo EU-a i NATO-a i dati podršku Ukrajini, suverenoj zemlji koju podržavamo”, rekao je Plenković rezimirajući dvodnevni samit u Bruxellesu.
“Treba učiniti sve, iskoristiti političke i diplomatske kanale da se izbjegne sukob i nova agresija na Ukrajinu. Potrebno je poštovati načela međunarodnog prava, graditi dobre odnose i izbjegavati sukobe i na tom će se tragu voditi europska politika u danima ispred nas”, rekao je Plenković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare