Prosvjedi su se nastavili diljem Irana u nedjelju usprkos vladinom oštrom odgovoru i izvješćima iz državnih medija da su prosvjednici prekinuli skupove.
Prosvjede, koji su sada ušli u deseti dan, izazvala je smrt 22-godišnje Mahse Amini, koja je umrla u bolnici tri dana nakon što ju je uhitila policija za moral u Teheranu i odvela ju u “centar za re-edukaciju” jer se nije pridržavala zakona o nošenju hidžaba, prenosi CNN.
VEZANE VIJESTI
Prosvjedi su se otada proširili na više od 40 gradova, uključujući glavni grad Teheran, a navodi se da su deseci prosvjednika ubijeni u sukobima s policijom. Najmanje 1.200 ljudi je uhićeno, izvijestili su tamošnji državni mediji.
Prosvjedi koji su počeli pozivima na pravdu za Amini prerasli su u širi pokret, ujedinivši cijeli niz društvenih frakcija i klasa, a mnogi pozivaju na rušenje režima.
Evo što trebate znati o prosvjedima:
Po čemu se ovi prosvjedi razlikuju od dosadašnjih?
Prosvjedi danas u Iranu slični su ranijim prosvjedima protiv vlasti u Iranu, ali ključni problemi koji su izazvali trenutne nerede različiti su, kažu stručnjaci, što ih čini mnogo važnijima.
Raniji masovni prosvjedi – 2019., 2021., i ranije ove godine – u najvećoj mjeri su bili izazvani ekonomskom situacijom u zemlji, kaže Esfandyar Batmanghelidj, osnivač i izvršni direktor zaklade Bourse&Bazaar u Londonu, dodajući da je to jedan od glavnih razloga zašto se prošli prosvjedi nisu prelili u druge segmente društva.
“Ovo je drugačije jer ono što ljudi traže je ustvari jedna veća politička promjena,” kaže Batmanghelidj i navodi da je ovaj pokret olakšao “širenje solidarnosti među različitim društvenim skupinama.”
Ovi prosvjedi također privlače mlade Irance s pristupom internetu koji se ne sjećaju Irana prije Islamske republike, kaže Sanam Vakil, viša znanstvena novakinja u programu za Bliski istok i sjevernu Afriku u londonskom think-tanku Chatham House.
Koliko je sigurna vlast u Iranu?
Ne čini se da se vlast osjeća ranjivije nego ranije, kaže Trita Parsi, potpredsjednik Quincy instituta u Washington DC-ju. “Moguće je da su krivo procijenili.”
Stručnjaci očekuju da će prosvjedi eskalirati. U nedjelju je jedan od najvećih sindikata učitelja u Iranu pozvao na masovni štrajk. Radnički štrajkovi osjetljiva su tema u Iranu jer podsjećaju na revoluciju 1979., kada je kolektivni štrajk radnika pomogao u svrgavanju tadašnjeg vladara. “Čini mi se vjerojatnim da ćemo vidjeti još štrajkova, oni su se događali i prije ovog pokreta,” kaže Parsi. “Moguće je da će se štrajkovi i pokret međusobno osnažiti,” dodaje, naglašavajući da bi štrajkovi mogli stvoriti dodatni pritisak na vladu.
Koliko je vjerojatno da će vlada popustiti i kako bi to izgledalo?
Prosvjedi će vjerojatnije završiti zbog surove snage režima nego zbog ikakvih popuštanja, kažu analitičari. Vlada optužuje Zapadne medije za započinjanje prosvjeda, aludirajući na strane zavjere. Analitičari kažu da to određuje kako će se vlasti odnositi prema čitavoj situaciji.
VEZANE VIJESTI
“Ako ovo protumače kao sigurnosnu prijetnju, a ne kao hitni politički problem, vjerojatnije je da će upotrijebiti represivne alate,” kaže Batmanghelidj. “Vlast u ovom trenutku ima mnogo veći kapacitet za represiju nego za reformu.”
Vakil kaže da, čak i ako vlasti popuste i provedu manje reforme, još uvijek ostaje veće pitanje: “kako natjerati sve te mlade žene da ponovno stave hidžabe.”
Rješenje s najmanje sramote bilo bi da se smanji moć policije za moral, kaže ona, dodajući da je malo vjerojatno da će se poništiti zakon o nošenju hidžaba. Referendum koji bi dopustio Irancima da glasaju o pitanju hidžaba također bi mogao pomoći ugasiti prosvjede, kaže, ali malo je vjerojatno da će se on dogoditi.
Kada bi vlast mogla postati ranjiva?
Usprkos desetodnevnim demonstracijama koje su se proširile cijelom zemljom dok broj mrtvih raste, prosvjedi još uvijek nemaju vođu, a neki od najglasnijih i najvidljivijih pobornika prosvjeda žive u egzilu. Vlast je u Iranu ograničila pristup internetu. “Ovo je autohtoni iranski prosvjed,” kaže Vakil, “i važno je naglasiti da su za njega odgovorni obični Iranci koji žive u svojoj zemlji.”
Nekakva figura vođe bila bi potrebna za potencijalne pregovore s vlašću, kao i za vođenje samog pokreta, kaže Batmanghelidj.
Prosvjednici su iznijeli podulji popis razloga za nezadovoljstvo koji idu dalje od obveze nošenja hidžaba ili brutalnosti državnog represivnog aparata. Također ostaje nejasno ima li ikoga u iranskoj vladi tko bi razumio što je na kocki i bio spreman zagovarati ozbiljne promjene u postojećoj strukturi moći, dodaje Batmanghelidj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare