Što Rusi rade s ukradenim ukrajinskim žitom?

Svijet 27. lip 202212:24 > 15:134 komentara
Podijeli:
Izvor: MAXAR TECHNOLOGIES / REUTERS

Sve glasnije se ponavljaju optužbe upućene ruskim snagama za krađu žita od ukrajinskih farmera u okupiranim područjima. Ne samo žita, već i sjemena suncokreta kao i gnojiva i poljoprivredne opreme. BBC je razgovarao s poljoprivrednicima, analizirao satelitske snimke i istražio podatke o praćenju u potrazi za dokazima o tome kamo odlazi ukradeno žito.

Nekoliko desetaka kilometara od prve crte bojišnice, ukrajinski poljoprivrednik Dmitro opisuje kako je posao kojim se bavio preko 25 godina nestao u samo četiri mjeseca ruske okupacije, prenosi BBC.

BBC je pokušao kontaktirati više od 200 poljoprivrednika čija je zemlja u područjima Ukrajine koja sada kontroliraju Rusi.

VEZANA VIJEST

Dmitro – čije pravo ime BBC nije otkrio da ga zaštiti od potencijalne odmazde – bio je jedan od rijetkih koji je pristao razgovarati s novinarima.

“Ukrali su naše žito. Uništili su naša imanja, uništili su i opremu”, govori on.

Dodaje da ruske snage sada kontroliraju 80 posto desetaka tisuća hektara njegove zemlje i optužuje ih za krađu žita na industrijskoj skali.

Nadzorne kamere na jednoj od lokacija uhvatile su trenutak dolaska Rusa. Na snimci se vidi da jedan od vojnika u jednom trenutku spazi kameru i puca prema njoj, ali promašuje.

Kamioni sa žitom su ukradeni, ali Dmitro kaže da su na nekima od njih bili instalirani GPS uređaji.

Izvor : MAXAR TECHNOLOGIES / REUTERS

BBC je preko tih podataka saznao da su kamioni otputovali prema jugu na Krim, koji je Rusija anektirala 2014., a potom odande prema Rusiji.

Iz podataka dobivenih GPS-om vidi se da su se kamioni zaustavili u blizini skladišta – identificiranog kao lokacije za istovar i skladištenje žita – u krimskom gradu Oktjabrske.

Na satelitskim snimkama od 14. lipnja ove godine vidi se kolona kamiona na cesti pored skladišta.

Vidljivo je i da se skladište nalazi u blizini željezničke pruge koja se može koristiti za transport žita ili u Rusiju ili prema lukama na jugu Krima. Na krovu skladišta se također vidi znak koji podsjeća na Z – simbol ruske invazije.

Redovi na granici

Teško je pratiti pojedine otpreme ukradenog žita, ali postoji mnoštvo dokaza da većina najprije ide na Krim. Satelitske snimke na dva ulazna punkta – Chonharu i Armiansku – pokazuju redove vozila koja se mogu koristiti za prijevoz žita i drugih dobara.

Snimka s punkta Chonhar nastala 17. lipnja pokazuje kolonu vozila dužu od 5 kilometara.

Ova razina cestovnog prometa prema Krimu je neobična, pošto Ukrajina nije imala pristup tom području od ruskog anektiranja poluotoka prije osam godina. Ukrajina je izvozila žito i ostalu robu preko drugih punktova.

Moguće objašnjenje za dio ovog prometa je da je riječ o praznim kamionima koji se vraćaju iz okupiranih područja nakon što su dostavili opremu ruskim trupama. Ipak, očitiji odgovor je da većina tih kamiona prevozi žito – ili sličnu robu kao što je sjeme suncokreta – ukradeno od ukrajinskih farmera.

Satelitske snimke iz grada Dzankoi na Krimu prikazuju kamione koji čekaju na cesti pored skladišta za žito i u blizini željezničke postaje.

Snimke pokazuju teretne vlakove – s tipom vagona koji se koristi za transport žita i slične robe – na stanici pored skladišta.

Željeznički promet iz Dzankoija povezan je s lukama Sevastopolj i Kerč, gdje se roba može dalje transportirati u Rusiji ili druge zemlje.

Kamo ukrajinsko žito ide nakon Krima?

“Najprije dovoze ukradeno žito na anektirani Krim, odakle ga prevoze u Kerč ili Sevastopolj, gdje ga pretovaruju na ruske brodove i idu prema tjesnacu Kerč”, kaže Andrij Klimenko, stručnjak na Institutu za strateške studije Crnog mora u Kijevu, koji redovito nadgleda kretanja brodova oko Krima.

Izvor : EDGAR SU / REUTERS

“Tamo, u tom tjesnacu (između Rusije i Krima), prebacuju ukrajinsko žito iz malih brodova na velike tegljače, gdje ga miješaju sa žitom iz Rusije. U nekim slučajevima plove na ovo područje samo da bi stvorili dojam da utovaruju samo rusko žito”, navodi Klimenko i dodaje da se to žito tada izvozi pod ruskim certifikatima koji kažu da je riječ o ruskom žitu.

Brodovi često odande isplovljavaju prema Siriji ili Turskoj.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je da je Turska istražila tvrdnje da se ukradeno ukrajinsko žito izvozi u Tursku, ali da za to nisu pronađeni nikakvi dokazi.

“U zapisnicima su, kako smo vidjeli, navedene ruske luke kao točke polaska, a brodovi nose robu ruskog podrijetla”, rekao je.

Neobična razina aktivnosti u Sevastopolju

Satelitske snimke iz žitnog terminala Avlita u luci u Sevastopolju na zapadu Krima pokazuju visoku razinu aktivnosti u lipnju. Na njima se vidi kako se žućkasti materijal, koji izgleda kao žito, utovaruje na niz brodova.

BBC je pregledao snimke tog istog terminala u istom periodu prethodnih godina, i ovakva razina aktivnosti u usporedbi s tim intervalima izgleda neobično visoka.

Neki stručnjaci s kojima je BBC razgovarao rekli su da se ta aktivnost može objasniti samo kao žito prevezeno iz kontinentalne Ukrajine. “Krim ne uzgaja mnogo žita za izvoz”, kaže Marija Bogonos, stručnjakinja za poljoprivrednu politiku u kijevskoj školi ekonomije.

Također, ne bi imalo zemljopisnog smisla da Rusija preko Sevastopolja izvozi vlastito žito.

Ipak Mike Lee, stručnjak za poljoprivredu pri konzultantskoj kompaniji Green Square Agro, koji je radio i u Ukrajini i u Rusiji, kaže da bi određena količina žita koja izlazi s Krima mogla biti zaostatak prošlogodišnje žetve, koja se držala u skladištu zbog rata.

“Krim je pod ruskom kontrolom, ali opskrbni lanci su i tamo istrpjeli posljedice”, kaže Lee.

Brodovi koji gase uređaje za praćenje

Američke i ukrajinske vlasti, kao i medijski izvještaji, naveli su devet brodova za koje se vjeruje da su s Krima u inozemstvo prevozili ukradeno ukrajinsko žito.

 Koristeći podatke Lloyd’s List Intelligencea, BBC je pratio te brodove na njihovim putovanjima od travnja između Krima i luka u Turskoj i Siriji.

Lloyd’s List Intelligence kaže da su brodovi koristili ono što pomorski stručnjaci opisuju kao “zavaravajuće” prakse plovidbe – gasili su uređaje za praćenje pri ulasku u Crno more ili prilikom kretanja u blizini tjesnaca Kerč pored Krima.

Kada bi se uređaji za praćenje ponovno uključili, i mnogi prijavljuju plovidbu ispod vodne linije, što znači da su vjerojatno ukrcali teret tijekom perioda kada uređaji za praćenje nisu radili.

BBC je mapirao putovanja tri broda – Matros Pozinič i Sormovskij 48, koji su u vlasništvu dvije ruske kompanije, i Finikije, čiji je vlasnik sirijsko središnje državno tijelo za pomorstvo.

BBC je pokušao kontaktirati vlasnike tih brodova, registrirane u Rusiji, s upitima o plovidbama, ali nisu primili odgovor. Nisu uspjeli kontaktirati sirijske vlasnike.

Bez obzira na rupe u povijesti praćenja, satelitske snimke su otkrile gdje su neki od tih brodova bili.

Snimke s Maxara pokazuju da se Matros Pozinič nalazio u Sevastopolju na Krimu sredinom svibnja. Tijekom tog putovanja, plovio je u tjesnac Kerč, nakon čega mu uređaji za praćenje nisu radili pet dana. Potom se pojavio stotinama kilometara južnije u Crnom moru. Kasnije je snimljen u sirijskoj luci Latakiji, ali opet s isključenim sustavom za praćenje.

Po UN-ovoj konvenciji o sigurnosti života na moru (SOLAS), brodovi moraju u svakom trenutku imati uključene sustave za praćenje, osim ako bi to predstavljalo rizik za njihovu sigurnost, od naprimjer pirata.

Michelle Wiese Bockmann, urednica pri Lloyd’su, vjeruje da nema opravdanja za gašenje tih uređaja u blizini Krima ili sirijske obale.

“To očito nije povezano s nikakvim rizikom od piratstva”, kaže. “Drugi brodovi imaju uključene uređaje, dakle zašto ovi nemaju?”

Ruske taktike

BBC je također dobio na uvid dokumente koje su sastavile ruske vlasti na okupiranim područjima, na kojima su popisane farme čije žito bi trebalo biti prebačeno njima.

Neovisna istraga BBC Russia i BBC Ukraine pokazala je da u nekim slučajevima, Rusi prisiljavaju ukrajinske poljoprivrednike da prodaju žito po cijeni ispod tržišne i potpišu dokumente koji kažu da je žito kupljeno “legalno”.

I dok su rani izvještaji mahom govorili o čistoj krađi od strane ruskih snaga, ukrajinski poljoprivrednici tvrde da se dogodila promjena u taktici nakon što su Rusi shvatili da bi buduće žetve mogle biti sabotirane ako sada ne plate ništa. Poljoprivrednici kažu da su bili prisiljeni prihvatiti niske cijene jer nemaju druge opcije, a moraju kupiti gorivo i platiti svoje radnike.

Emilie Pottle, britanska odvjetnica za međunarodno pravo, izjavila je za BBC da bi ovi postupci mogli kršiti Ženevsku konvenciju i pravila međunarodnog kaznenog suda o vlasti na okupiranim područjima.

BBC je kontaktirao ruske vlasti s upitima o ovim optužbama, ali još nisu primili odgovor.

Ipak, neki dužnosnici u područjima pod ruskom okupacijom ranije su otvoreno govorili o ukrajinskom žitu koje uzimaju iz mjesta pod njihovom kontrolom.

 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar