Američki državni tajnik Antony Blinken imenovao je savjetnika za energetsku sigurnost koji će raditi na mjerama "smanjenja rizika" koju predstavlja njemačko-ruski plinovod Sjeverni tok 2.

Imenovanje diplomata Amosa Hochsteina pokazuje da je američka administracija odlučna spriječiti Rusiju da se energetikom služi kao geopolitičkim oružjem, priopćio je u utorak Blinken.

Hochstein će, rekao je Blinken, pomagati da Ukrajina i istočne članice NATO-a i EU-a ostvare “sigurniju i održivu energetsku budućnost”.

Hochstein poznat po kritičkom stavu prema Rusiji

Novoimenovani savjetnik je poznat po svom kritičkom stavu prema Rusiji. Prethodno je za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame u State Departmentu služio kao posebni izaslanik za međunarodne poslove u energetici, a od 2017. je radio u privatnom sektoru.

Sjedinjene Države i Njemačka postigle su krajem srpnja sporazum o ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, čime su okončale međusobna neslaganja o tom pitanju.

Plinovod će ruski plin isporučivati Njemačkoj

Plinovod će ruski plin isporučivati Njemačkoj, zaobilazeći pritom Ukrajinu koja se oslanjala na prihode od tranzita.

Prema tom sporazumu Njemačka se složila da će investirati u infrastrukturu za ukrajinsku zelenu tehnologiju, a Sjedinjene Države složile su se da će okončati svoje napore na blokiranju naftovoda.

Blinken je rekao da će glavna zadaća Hochsteina biti implementacija srpanjskog sporazuma između Njemačke i SAD-a.

Plinovod Sjeverni tok 2, koji ispod Baltičkog mora povezuje Rusiju i Njemačku, dugo je predstavljao sporno pitanje u odnosima Berlina i Washingtona.

Njemačka se obvezala Sjedinjenim Državama da će “stvoriti zeleni fond od milijardu dolara” za “potporu energetskoj tranziciji Ukrajine”, koja će izgubiti dio tranzita ruskog plina zbog budućeg plinovoda Sjeverni tok 2.

Prema američkim izvorima, Njemačka će dati početnu donaciju od najmanje 150 milijuna eura i radit će na povećanju te obveze tijekom sljedećih nekoliko godina.

Nesuglasice oko plinovoda u EU tinjale godinama

Nesuglasice oko plinovoda tinjale su u EU godinama. Veliki broj članica EU-a se protivio tom projektu, a baltičke zemlje i Poljska tu rutu vide kao prijetnju njihovoj sigurnosti.

Za njegove protivnike plinovod je oružje u rukama Rusije, a za njegove zagovornike on osigurava opskrbu Europe energijom.

U financiranje su uključeni Wintershall, koji pripada njemačkom koncernu BASF, kao i njemački Uniper, austrijski koncern OMV, kao i druge europske energetske kompanije. Cijena projekta je oko deset milijardi dolara. Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder (SPD) predsjednik je nadzornog odbora Sjevernog toka i većinski ruskog državnog koncerna Rosneft.

Južni tok je bio planirani plinovod za transport ruskog prirodnog plina prema Crnom moru i Bugarskoj te dalje prema Italiji i Austriji.

Bio je projektiran za isporuku 67 milijardi prostornih metara plina godišnje u Europu, no nije izgrađen.

Bugarski premijer Bojko Borisov je 2019. kazao da je postojao ogroman pritisak SAD-a i država zapadne Europe, uključujući Njemačku, koji je onemogućio realizaciju Južnog toka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.