Rusija naredila Wikipediji da ukloni ratne informacije o Ukrajini

Svijet 14. lip 202209:15 0 komentara
STRINGER / AFP, Ilustracija

Zaklada Wikimedia, u čijem je vlasništvu Wikipedia, žalila se na odluku suda u Moskvi koji od Wikipedije zahtijeva da ukloni informacije vezane za rusku invaziju na Ukrajinu, kazavrši da ljudi imaju pravo znati činjenice o ratu.

Moskovski je sud kaznio Wikimediju kaznom od pet milijuna rublji, odnosno oko 88.000 dolara zato što je odbila ukloniti ono što su oni nazvali dezinformacijama u člancima na ruskom jeziku, koji uključuju i rusku invaziju na Ukrajinu, ratne zločine tijekom ruske invazije na ukrajinu i masakr u Buči.

“Ova odluka implicira da provjereno i znanje potkrijepljeno dobrim izvorima na Wikipediji, koje nije u skladu s onim ruske vlade predstavlja dezinformaciju”, rekao je u priopćenju Stephen LaPorte, pomoćnik glavnog savjetnika u Zakladi Wikimedia.

VEZANE VIJESTI

Wikipedia, koja kaže da nudi “drugi nacrt povijesti”, jedan je od rijetkih preostalih važnih provjerenih izvora informacija na ruskom jeziku za Ruse, nakon obračuna vlasti s medijima u Moskvi, piše Reuters.

“Vlada cilja informacije koje su od vitalnog značaja za živote ljudi u vremenu krize”, rekao je LaPorte. “Pozivamo sud da preispita odluku u korist prava svih na pristup znanju i slobodnom izražavanju”, dodao je.

Moskovski je sud tvrdio da ono što je označio kao dezinformacije na Wikipediji predstavlja opasnost za javni red u Rusiji i da Zaklada, čije je sjedište u San Franciscu u Kaliforniji, djeluje unutar Rusije.

Zaklada je procesuirana po zakonu zbog toga što nije obrisala zabranjene informacije. Slučaj je pokrenuo ruski regulator za komunikacije Roskomnadzor, koji nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

U žalbi, koju je Wikipedia pokrenula 6. lipnja, stoji da je uklanjanje informacija kršenje ljudskih prava. Kažu da Rusija nema nikakvu jurisdikciju nad zakladom Wikimedia, koja je globalno dostupna na više od 300 jezika.

Članke na Wikipediji pišu i uređuju volonteri.

Narativ najvećeg rata u Europi nakon Drugog svjetskog rada, drastično varira i postao je vrlo političko pitanje, a novinare se i u Moskvi i na Zapadu optužuje da pogrešno izvještavaju o ratu.

Ukrajina kaže da je žrtva ničim izazvanog otimanja zemlje u imperijalnom stilu od strane Rusije i da će se boriti do kraja da vrati teritorij koji su ruske snage okupirale. Kijev je više puta tražio od Zapada više pomoći u borbi protiv Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi ruski dužnosnici ne koriste riječi poput rata ili invazije kad govore o Ukrajini. Oni to označavaju “specijalnom vojnom operacijom” koja za cilj ima spriječiti progon govornika ruskog jezika u istočnoj Ukrajini, prenosi Reuters.

Putin kaže da je sukob i prekretnica u ruskoj povijesti, odnosno revolt Moske protiv SAD-a, za koji kaže da je ponižavao Rusiju od 1991. i pada Sovjetskog Saveza i inzistirao na proširenju NATO saveza.

Ukrajina i zapadni saveznici poriču tvrdnje Moskve da se u Ukrajini progoni govornike ruskog jezika. Kijev kaže da su ruske snage počinile ratne zločine, koji uključuju ubojstva, mučenja i silovanja u mjestima poput Buče.

Rusija kaže da se navodni dokazi o ratnim zločinima sastoje od pažljivo izrađenih lažnih vijesti i da su Ukrajina i njezini zapadni saveznici širili dezinformacije o ruskim snagama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!