Invazija na Ukrajinu protresla je Europu, ali i pokrenula veliki val solidarnosti među građanima 27 zemalja članica. Regije i gradovi koji već godinama surađuju s ukrajinskim regijama i gradovima šalju pomoć, prve susjede zemlje članice Unije primile su više od milijun izbjeglica. Svi žele pomoći, ali i obraniti europsku demokraciju. Uobičajene kritike o sporo reagirajućoj Uniji bez vizije i solidarnosti samo iz ekonomskih interesa, utihnule su. Na summitu europskih regija i gradova održanom u Marseilleu teme proširenja te zajedničke vojne i energetske unije od nečega apstraktnog postale su realna mogućnost. Izvještaj donosi Zoran Pehar.
Sudbina je htjela da se boje summita europskih regija i gradova poklapaju s ukrajinskima. Europa kao da se probudila iz uljuljanosti prilično pristojnog života u zemljama članicama.
“Prije 70 godina Jean Monnet rekao je: ‘Bolje se svađati za pregovaračkim stolom nego na bojnom polju. Bolje se boriti oko stola nego na bojnom polju.’ Ovo je lekcija iz Europe. Ovo je početak nove ere na našem kontinentu. Moramo stati u obranu naše demokracije na našem kontinentu. Svi za Ukrajinu! Svi za demokraciju”, istaknuo je bivši premijer Rumunjske Emil Boc govoreći na summitu.
“Ne osjećam se sigurno u svojoj kući”
Najteže je onima najbliže Rusiji. Estonci su neovisnost stekli kada i Hrvatska. Sada su za tu neovisnost zabrinuti.
VEZANA VIJEST
“Gledajte, puno je razloga za zabrinutost. Tražio sam od Nacionalne obrambene lige, čiji sam član, pištolj kako bih se osjećao sigurnije u svojoj kući. Zbilja se nadam da ga nitko neće trebati”, kazao je Toomas Sarapuu iz Vorvua u Estoniji.
Povijesno iskustvo s Rusijom i ruska manjina pod utjecajem prorežimskih medija daje objašnjenje za njihov strah.
Rait Pihelgas iz okruga Jarva u Estoniji potvrđuje: “Prije deset dana nisam znao koliko metaka za lov imam u kući. Danas znam gdje mi je lovačka puška, koliko metaka imam. Razmišljam kako mogu zaštititi svoju obitelj.”
“Promjena se već dogodila”
Više od milijun ukrajinskih izbjeglica pristiglo je u susjedne zemlje. Najviše u Poljsku. Gradski vijećnik iz Varšave i sam je primio izbjeglice u svoj dom. Poljaci prikupljaju humanitarnu pomoć, otvaraju vrata svojih domova. Europska solidarnost, što kroz građane, što kroz brzi pristup europskom novcu, iznenadila je Mariusa Frankowskog.
“Poprilično sam iznenađen. Očekivao sam manje, a dali ste nam mnogo”, rekao je gradski vijećnik u Varšavi Mariusz Rafał Frankowski.
Finska dijeli najdulju granicu s Rusijom. I ondje su se svi digli na noge i žele pomoći.
Članica finske delegacije u Europskom odboru regija Sari Rautio objašnjava: “U mom rodnom gradu ima puno ljudi koji nisu bili aktivni ni oko Europe ni ičega drugog. Sada prikupljaju stvari iz svojih domova, voze do Poljske kako bi prevezli izbjeglice kod sebe u Finsku, u Häme. Ljudi žele djelovati i mislim da promjena kreće od ljudi. Promjena se već dogodila, ne možemo se vratiti na svijet kakav je bio prije tjedan dana.”
Prije invazije suradnja s graničnim ruskim gradovima je cvjetala. Sada su zamrznuli sve projekte. Nadaju se da će razum prevladati.
Član finske delegacije u Europskom odboru regija Markku Markkula dodaje: “To je rat gospodina Putina, ne Rusa, nego Putinov rat. Sada je važno da se to primjeti. Važno je da je cijeli svijet, gotovo cijeli svijet, i cijela Europska unija ujedinjena.”
Umor od proširenja EU-a
Gradovi i regije Europe godinama surađuju s ukrajinskima. Sada su se mobilizirali oko zbrinjavanja izbjeglica i slanja pomoći. Povod je to i za novi zahtjev Europskoj komisiji.
Predsjednik Europskog odbora regija Apostolos Tzitzikostas ističe: “Europski odbor regija pozvao je Komisiju da nadogradi status Odbora iznad sadašnjeg konzultativnog jer smatramo da Odbor regija treba imati obvezujuću ulogu u nekim područjima politika EU-a.”
VEZANE VIJESTI
Ukrajina je zatražila početak pregovora s Unijom, ali neće uskoro postati članica, pojašnjava europska povjerenica.
“Puno je detalja i tehnikalija kojima se mora posvetiti, ima cijela procedura koju uključuje ulogu Parlamenta, Vijeća i puno unutarnjih adaptacija”, rekla je Elisa Ferreira, povjerenica EK za Koheziju i reforme.
“Manje novca za koheziju” i “umor od proširenja” bila je gotovo mantra posljednjih godina u Uniji. Stigla je pandemija u kojoj se baš politika Kohezije pokazala kao zamašnjak oporavka od koronavirusa. Nestao je i umor od proširenja.
Član Europskog parlamenta Guy Verhofstadt govori: “Već se dugo zalažem da balkanske zemlje pristupe Uniji. Mislim da je bolje da raspravljaju o svojim nesuglasicama unutar europske obitelji, nego da su europski vojnici prisutni na Balkanu.”
Prisustvo ruskih vojnika u Ukrajini protreslo je Europsku uniju do te razine da ideja o snažnijoj europskoj integraciji kroz zajedničku vojsku i energetsku Uniju danas mnogima zvuči puno bolje nego prije ruske invazije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare