Njemačka ima veliki problem s manjkom kvalificiranog zdravstvenog osoblja. Korona otežava njihov dolazak. Poboljšanje je ovisno o daljnjem razvoju situacije, koju je jako teško predvidjeti, poručuju stručnjaci, piše Deutsche Welle.

Zakon o useljavanju stručne radne snage u Njemačku ovog mjeseca obilježava svoj prvi rođendan. Ovaj zakon je naime, poslije mnogih peripetija, stupio na snagu 1. ožujka 2020. godine, kratko nakon izbijanja epidemije korone u Njemačkoj i prvog lockdowna sredinom ožujka prošle godine. Razlog za neovisno, interdisciplinarno udruženje – Savjet za migraciju i integraciju (SVR), da napravi bilancu njegove učinkovitosti.

„Zbog korone je teško ocijeniti kakvo bi bio stvarni učinak ovog zakona nakon prve godine njegovog postojanja”, kaže za DW jedan od njegovih članova, profesor ekonomije Panu Poutvaara, inače direktor Instituta za istraživanje migracija na uglednom sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu.

Ovo tijelo naime, savjetuje političare, pa i njemačku vladu po pitanjima migracije i integracije. „Činjenica je”, ističe profesor Poutvaara, „da je u Njemačku, zbog uvođenja mjera za otežan ulazak građana s tzv. rizičnih područja zbog izbijanja korone, došlo i do daleko manjeg dolaska stručne radne snage iz inozemstva, koja  je Njemačkoj tako  prijeko potrebna i nitko ne može predvidjeti kako će se stanje dalje odvijati”.

Zemlje Zapadnog Balkana posebno pogođene

Pandemija je u posljednjih godinu dana imala veoma negativan efekt na dolazak radne snage s područja zemalja  tzv. Zapadnog Balkana, u koje Njemačka ubraja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. To se naročito, po mišljenju stručnjaka SVR,  ogleda u provođenju tzv. Pravila za Zapadni Balkan (Westbalkanregelung), na osnovu kojeg nekvalificirani i niskokvalificirani radnici s tog područja imaju privilegiran pristup njemačkom tržištu rada. 1. siječnja 2021. godine  je u Njemačkoj, naime, stupilo na snagu novo Pravilo koje predstavlja produžetak aktualno važećeg Pravila za Zapadni Balkan kojim njemačka savezna vlada državljanima navedenih zemalja omogućuje ovaj privilegiran pristup ovdašnjem tržišu rada, za svaku vrstu zaposlenja i to neovisno o tome je li im kvalifikacija priznata. Po navodima SVR-a je u siječnju i veljači 2020., dakle prije izbijanja korone, zahtjeve za vizu podnijelo 5.500 osoba,a u periodu od travnja 2020. do siječnja 2021. tek 2.600 zahtjeva.

Produženje navedenog Pravila vrijedi do kraja 2023. godine, a preduvjet za izdavanje vize ostaje i dalje dobivanje suglasnosti njemačke Savezne agencije za rad, stoji i na internetskoj stranici njemačkog veleposlanstva u Sarajevu. No, ovo veleposlanstvo, odnosno njegovo konzularno predstavništvo zaduženo za izdavanje viza, veoma otežano radi u vrijeme koronapandemije, pa je čak do 8. ožujka ove godine bilo zatvoreno, zbog, kako je navedeno, jednog koronaslučaja. Konzularna predstavništva ostalih zemalja imaju slične probleme. Termini za podnošenje zahtjeva za vizu prema produženom Pravilu za Zapadni Balkan trebaju biti dostupni čim budu ukinute mjere ograničenja ulaska u Njemačku uvedene izbijanjem pandemije, stoji također na internetskoj stranici sarajevskog predstaništva.

Negativni efekti pandemije na stručno osoblje sa Zapadnog Balkana

Pandemija koronavirusa ima, iz istih razloga, i velike negativne učinke na dovođenje kvalificirane radne snage s područja zdravstva i njege starijih osoba u Njemačku, poručuju iz SVR-a. Ovdašnje bolnice i domovi za njegu starijih osoba nemaju dovoljno osoblja, a planovi savezne vlade da olakšaju dolazak medicinskog osoblja i njegovatelja i s područja Zapadnog Balkana su također otežani, iz istih razloga kao i kod nekvalificirane radne snage.

Zakonom o doseljavanju stručnog radnog kadra je doneseno niz olakšica, npr. da se kod ovih zahtjeva više neće primjenjivati pravilo provjere po kojem prednost pri zapošljavanju imaju radnici iz Njemačke i Europske unije. No, o obzirom na otežane uvjete rada konzularnih predstavništava se i broj ovog stručnog osoblja koje je došlo u Njemačku, drastično smanjio.

Savjet za migraciju i integraciju nema ovdje konkretnih brojki, no Petra Hecht, vlasnica berlinske agencije za posredovanje radne snage iz inozemstva T-Care Personal Service, koja je specijalizirana za Zapadni Balkan, za DW kaže da je njenim posredovanjem tijekom prošle godine došlo tek nekoliko desetina radnika s ovog područja, uglavnom s Kosova.

„Ništa drugo nije bilo niti za očekivati” ističe Hecht, “jer su njemačka veleposlanstva odnosno konzulati zbog lockdowna u tim zemljama, koji su bili djelomično još stroži nego u Njemačkoj, ili bili zatvoreni ili radili s veoma smanjenim kapacitetima.”

Petra Hecht podsjeća da su podnositelji zahtjeva za vizu veoma dugo čekali na termin i prije izbijanja korone. „Vidjet ćemo kako će se stvari dalje odvijati. Sve ovisi naravno o daljnjem razvoju pandemije i mjera koje će stupati na snagu, kako ovdje u Njemačkoj, tako i u zemljama Zapadnog Balkana. Mi polažemo veliku nadu u cijepljenje, ali ja osobno u ovoj godini ne očekujem značajne promjene, već tek od 2022. godine.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.