Osude iz mijanmarske oporbe i svijeta za smaknuće četiri demokratska aktivista

Svijet 25. srp 202216:58
Podijeli:
Izvor: REUTERS

Mjanmarska vladajuća hunta objavila je u ponedjeljak da je smaknula četvoricu demokratskih aktivista jer su pomagali u "terorističkim djelima", a te prve egzekucije počinjene u nekoliko desetljeća osudili su oporba, skupine za ljudska prava i brojne države.

Mjanamska vlada nacionalnog jedinstva (NUG), koja djeluje u sjeni jer ju je hunta proglasila ilegalnom, pozvala je međunarodnu zajednicu u akciju protiv vojske.

“Globalna zajednica mora kazniti ovu okrutnost”, rekao je za Reuters Kyaw Zaw, glasnogovornik predsjedničkog ureda NUG-a.

Smaknuti su borac za demokraciju Kyaw Min Yu, poznatiji kao Jimmy, nekadašnji parlamentarni zastupnik, te hip-hop izvođač  Phyo Zeya Thaw, izvijestio je list Global New Light of Myanmar.

Kyaw Min Yu (53) i Phyo Zeya Thaw (41), saveznik svrgnute čelnice Aung San Suu Kyi,  izgubili su na žalbenom sudu u lipnju te je nad njima izvršena smrtna kazna koju je vojni sud dosudio na procesu zatvorenom za javnost.

PROČITAJTE JOŠ

Druga dvojica su Hla Myo Aung i Aung Thura Zaw.

“Ova smaknuća rezultat su samovoljnog oduzimanja života i još jedan primjer okrutnosti mjanmarske hunte prema ljudskim pravima”, rekao je Erwin Van Der Borght, direktor Amnesty International za tu regiju.

“Četvorica su osuđena na vrlo tajnom suđenju koje nije bilo pošteno”, kazao je.

Supruga jednog od smaknutih rekla je da im zatvorske vlasti nisu dopustile da preuzmu tijela, a obitelji nisu bile obaviještene da će se se izvršiti smrtna kazna, kazali su članovi.

Vijest o egzekuciji objavili su državni mediji, te ih je u ponedjeljak potvrdio glasnogovornik hunte.

Prethodne egzekucije u Mjanmaru obavljale su se vješanjem.

Skupina za pomoć političkim zatvorenicima AAPP (Savez za pomoć političkim zatvorenicima) rekla je da su u Mjanmaru zadnji put smrtne kazne bile izvršene 80-ih godina.

AAPP navodi da je nakon puča koji je hunta izvela na smrt osuđeno 117 osoba.

Glasnogovornik hunte branio je smrtnu kaznu prošli mjeseci tvrdeći da ona postoji u mnogim zemljama.

Sjedinjene Države objavile su da će sa saveznicima u regiji raditi na tome da vojska odgovara za svoja djela i pozvale su na oslobađanje političkih zatvorenika, na što je pozvao i Japan.

Sjedinjene Države “najoštrije su osudile gnusno pogubljen” političkih aktivista i izabranih dužnosnika u Mjanmaru i pozvale vojnu vladu da odmah prekine nasilje, oslobodi one koje je nepravedno zatvorila i omogući miran povratak demokracije u skladu sa željama naroda.

Snažnoj osudi pridružila se i Francuska i rekla je da ta pogubljenja predstavljaju “novu fazu u eskalaciji zločina koje je počinila mjanmarska hunta od državnog udara”.

Osudu je izrekao i kambodžanski premijer Hun Sen u svojstvu predsjedatelja ASEAN-a (Savez država jugoistočne Azije) i pozvao vođu vojne hunte, generala Min Aung Hlainga neka ne izvrši presudu.

“Čak ni prijašnji vojni režim, koji je vladao tadašnjom Burmom od 1988. do 2011. nije se usudio izvršiti smrtne kazne nad političkim zatvorenicima”, rekao je malezijski pravnik Charles Santiago, predsjedatelj parlamentarnih zastupnika za ljudska prava u ASEAN-u.

Mjanmar je u kaosu otkako je lani izveden vojni puč na što su slijedili masovni, uglavnom mirni prosvjedi koje je vojska ugušila.

AAPP kaže da su sigurnosne snage od tada ubile više od 2100 ljudi, a hunta tvrdi da je taj broj prenapuhan.

Pravu sliku nasilja teško je dobiti jer su se sukobi proširili i na vrlo zabačene regije gdje žive manjinske pobunjeničke skupine koje također pružaju otpor vojsci.

Smaknuća su ugasila nade u postizanje mirovnog sporazuma, rekao je zapovjednik Arakan armije (AA ), etničke milicije u mjanmarskoj državi Rakhine.

U petak je Međunarodni sud pravde (ICJ) odbacio prigovore mjanmarskih vlasti na tužbu za genocid zbog postupanja prema muslimanskoj manjini Rohindžama, čime je otvoren put da se taj slučaj u cijelosti sasluša.

Odvojena misija UN-a za utvrđivanje činjenica zaključila je da je vojna kampanja Mjanmara 2017. godine, kojom je protjerano 730.000 Rohindža u susjedni Bangladeš, uključivala “genocidna djela”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar