Opsesija Argentine Falklandskim otocima ne prestaje ni 40 godina nakon rata

Svijet 02. tra. 202208:42
Podijeli:
Izvor: REUTERS/Cristina Sille

Bilo da se ovo pitanje spominje u školskim udžbenicima, oslikava muralima i tetovažama, navodi na putokazima ili pak novčanicama, pa čak i u ustavu, polaganje prava na Falklandsko otočje u Argentini je neka vrsta nacionalne opsesije.

Četrdeset godina nakon što je izvršila katastrofalnu invaziju na Falklandsko otočje, mali arhipelag u južnom dijelu Atlantika, Argentina se još uvijek nada da će ipak nekako prisvojiti to područje.

U ustavu te zemlje usvojenom 1994. stoji da “povratak navedenih teritorija i potpuno ostvarivanje suvereniteta (…) predstavljaju trajni i neopoziv cilj argentinskog naroda”.

Falklandsko otočje smješteno je oko 300 milja od argentinske obale i proteže se na 12.000 četvornih kilometara. Na tim stjenovitim otocima danas živi oko 3500 ljudi, uglavnom Britanaca. Neki od njih navodno mogu dokazati svoje otočno porijeklo i do 10 generacija unatrag.

Iako je otočje službeno britanski prekomorski teritorij, Argentina na njega polaže pravo.

Stalni podsjetnici na to mogu se vidjeti diljem Argentine. U popularnom sloganu “Las Malvinas sin Argentinas” Falklandsko otočje ne samo da se naziva argentinskim nego se za njega koristi i španjolski naziv.

Mogu se vidjeti i murali koji prikazuju oblik otočja u bojama argentinske zastave i s natpisom “Vratit ćemo se” koji se referira na tvrdnju da su na otočju nekad živjeli Argentinci.

U mnogim argentinskim naseljima i gradovima znakovi uz cestu pokazuju udaljenost do Falklandskog otočja.

Svakog 2. travnja, na dan obilježavanja argentinske invazije, djeca u školama pjevaju službenu himnu iz 1941. u kojoj se ističe pravo Argentine na otoke.

Falklandsko otočje zbližava Argentince  

Nogometni stadioni u Argentini, gradovi, ceste, pa čak i novčanica od 50 pesosa nose natpis “Argentine Malvinas”.

“Argentina je kompleksna zemlja s mnogo slabosti, ali postoje ta neka pitanja koja zbližavaju ljude. Falklandsko otočje jedno od je njih, to je nešto kao nogometna reprezentacija”, kaže ravnatelj Muzeja Malvinas u Buenos Airesu, Edgardo Esteban.

Istraživanje iz 2021. koje je obuhvatilo 5000 ispitanika, pokazalo je da više od 81 posto Argentinaca smatra da njihova zemlja treba i dalje zahtijevati suverenitet nad otocima. Samo 10 posto njih smatra da od toga treba odustati.

Sve su vladajuće strukture nastavljale s politikom svojatanja otočja, iako na različite načine.

Argentina se čvrsto drži neobvezujuće UN-ove rezolucije iz 1965. koja priznaje spor oko suvereniteta, koji traje od 1830-ih, te poziva argentinsku i britansku vladu da pregovaraju o rješenju.

S druge strane, ne želi priznati pravo otočja na samoopredjeljenje koje je sadržano u UN-ovoj Povelji i koje su otočani iskoristili 2013. kada se 99,8 posto njih izjasnilo za ostanak pod britanskom vlašću.

Argentina je dugo svoje ciljeve pokušavala ostvariti diplomatskim putem, a onda je vojna diktatura okončala takav pristup i 1982. izvršila invaziju.

Nacionalni cilj

“Ono što Europa ne može razumjeti je kako to da je narod i nakon invazije mogao podržavati diktatore”, rekao je nedavno dobitnik Nobelove nagrade za mir 1980. Adolfo Perez Esquivel.

“Bilo je vrlo teško objasniti da je Falklandsko otočje nacionalni cilj, a ne podrška diktaturi”, kaže Perez Esquivel.

Nakon rata koji je završio 14. lipnja argentinskom predajom i pobjedom britanskih snaga, uslijedilo je razdoblje kada je pitanje otočja stavljeno u drugi plan.

Diplomatski i trgovački odnosi ponovno su uspostavljeni 1989., a Argentinci su, neuspješno, pokušavali pridobiti stanovnike otoka za sebe.

Ravnatelj Muzeja Malvinas Edgardo Esteban navodi da je “od 1982., priča o Falklandskom otočju ostala trajno obilježena ratom”.

Peronističke vlade Nestora i Cristine Kirchner od 2003. do 2015., naricanjem nad otočjem skupljale su političke bodove, a liberal Mauricio Macri, koji je bio na vlasti od 2015. do 2019., pokazao puno manji interes za to pitanje.

U Muzeju Malvinas, utemeljenom 2014. pod Cristinom Kirchner, nacionalistički se narativ pažljivo njeguje za buduće generacije.

Iako muzej tematizira rat, fokus je puno više na “zemljopisnom jedinstvu” ili pak “kontinentalnoj podmorskoj ploči” te na pionirskim pothvatima argentinskih znanstvenika na Antarktiku. Svime time muzej gura svoju priču o Falklandskom otočju.

Čak spominje i morske slonove koji su se navodno selili između otočja i južnoameričkog kontinenta.

To bi možda trebao biti dokaz da čak i ovi morski sisavci podržavaju argentinsko pravo na Falklandsko otočje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar