Bijenalna NATO-va vježba, Hladni odgovor, u kojoj Norvešku „napada“ izmišljena zemlja i NATO pokreće klauzulu o kolektivnoj obrani dovodeći trupe iz više od desetak partnera, ove je godine dobila dodatno značenje.

Iako nema znakova da Rusija razmišlja o vojnim potezima prema Norveškoj, invazija Ukrajine, koja je uništila stotine zgrada i ubila brojne civile, povećala je nelagodu u regiji. “Osjećaj je malo stvarniji”, rekao je jedan pilot Reutersu u vježbi koja traje do prvog tjedna travnja i okuplja oko 30.000 vojnika iz 27 zemalja.

Prethodna vježba otkazana je zbog koronavirusa, a posljednji put je održana 2018. godine kada se zvala Trident Juncture.

Odnosi između Norveške i Rusije, koje dijele arktičku granicu, postupno su se poboljšavali u razdoblju nakon hladnog rata prije nego što su pretrpjeli nazadovanje kada je Moskva anektirala Krim 2014. godine.

To je izazvalo napetosti na sjeveru s obje strane granice i sve češće vojne manevre.

Čak i prije invazije, za koju ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da je “posebna vojna operacija”, Moskva je optužila NATO da destabilizira europsku sigurnost velikim vojnim vježbama i izgradnjom svoje vojske na istočnom krilu saveza.

U petak je vježba nakratko zaustavljena jer je stožer koordinirao odgovor na stvarnu nesreću zrakoplova u kojoj su poginula sva četiri američka marinaca.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram