Može li istraga spriječiti Trumpa da se kandidira na izborima 2024.?

Svijet 10. kol 202211:33 > 12:03 0 komentara
Robyn Beck / AFP, Ilustracija

Dramatičan pretres agenata FBI-ja koji su u ponedjeljak upali u kuću Donalda Trumpa na Floridi znak je naglog pojačavanja raznih istraga koje se bave tim bivšim američkim predsjednikom. Ali nameću i nova pravna pitanja koja bi mogla, barem teoretski, utjecati na pitanje tko će voditi SAD.

U slučaju da istraga, vezana za Trumpovo postupanje s povjerljivim predsjedničkim dokumentima, na kraju dovede do sudske presude u kojoj ga se proglašava krivim, neki tvrde da bi mu zbog takve presude zakonski mogla biti spriječena mogućnost da se opet kandidira za predsjednika.

Zato pogledajmo detaljnije o čemu se radi, poziva nas Brajesh Upadhyay, dopisnik BBC-ja iz Washingtona, u tekstu za BBC News. Što nam FBI-jev pretres govori o tome koliko su odmakle istrage o Trumpu, i može li to doista spriječiti njegovu kandidaturu na sljedećim predsjedničkim izborima 2024. godine?

Bivši tužitelj američkog ministarstva pravosuđa, Joseph Moreno, kaže da način i osjetljivost pretresa na Trumpovom imanju Mar-a-Lago u Palm Beachu ukazuju na to da se istraga kreće u smjeru potencijalne optužnice. “Netko u FBI-ju, zajedno s federalnim tužiteljem, vjeruje da je došlo do kaznenog kršenja Zakona o predsjedničkim dokumentima (Presidential Records Act) ili drugih propisa koje se bave povjerljivim dokumentima, i zato su krenuli u pretres”, kaže Moreno.

Američki Zakon o predsjedničkim dokumentima obvezuje bivše predsjednike da sve svoje dokumente i e-mailove odnesu u Nacionalni arhiv gdje se čuvaju. Većina analiza koje su se mogle čuti u danima nakon pretresa – i ključan element koji se tiče izbora 2024. – bavi se jednim konkretnim manje poznatim zakonom, iz paragrafa 2071 članka 18. američkog krivičnog zakona.

U njemu se kaže da bilo tko tko je u posjedu dokumenata američke vlade i tko “namjerno i protuzakonito skriva, uklanja, sakati ili uništava… bilo koji zapis, transkript, geografsku kartu, knjigu, dokument, ili bilo koji drugi predmet koji je evidentiran… u svojstvu obnašatelja dužnosti u državnoj upravi”, može biti kažnjen novčano ili kaznom zatvora u trajanju do tri godine.

Ključni detalj je što se u zakonu također kaže da će svatko osuđen za takvo kazneno djelo biti “diskvalificiran” za obnašanje bilo kakve dužnosti na saveznoj razini. Zbog toga neki smatraju da bi takva presuda mogla dokrajčiti navodne Trumpove ambicije da se vrati u Bijelu kuću po drugi mandat, o čemu naveliko nagađaju glasine.

“To je stvarno zakon, i ako je Donald Trump prekršio taj zakon, to sa sobom nosi stvarne kazne, između ostalog i činjenicu da možda više nikad neće moći obavljati neku dužnost na federalnoj razini”, rekao je za MSNBC povjesničar specijaliziran za američke predsjednike Michael Beschloss.

Međutim, neki pravni stručnjaci inzistiraju da su male šanse da bi se takav zakon ikad mogao primijeniti u praksi ili da bi takva presuda mogla biti potvrđena u žalbenom postupku, jer jedina ograničenja koja američki ustav propisuje za predsjednike tiču se državljanstva, prebivališta, i starosne dobi.

“Taj zakon nikad ne bi uspio proći ocjenu ustavnosti”, kaže Brian Kalt, profesor ustavnog prava na University of Michigan.

Pravni i ustavni stručnjaci također su rekli za BBC da ne postoji nikakva opća zabrana koja bi spriječila osuđene kriminalce da se kandidiraju za predsjednika. Najrecentniji primjer toga je bio George W. Bush, koji je unatoč ranijoj sudskoj presudi za vožnju pod utjecajem alkohola – manje kazneno djelo – svejedno kasnije odradio dva predsjednička mandata.

Kriteriji koje moraju zadovoljiti osobe koje se žele kandidirati za predsjednika propisuje američki ustav. Ti uvjeti su jednostavni: kandidat mora imati minimalno 35 godina, i mora imati prebivalište u SAD-u najmanje posljednjih 14 godina.

Stoga je jasno da postoji raskorak između federalnog propisa koji kaže da ljudi osuđeni po zakonu o kojem govorimo ne mogu obnašati bilo kakvu dužnost i Ustava koji jasno propisuje kriterije za predsjedničke kandidate i koji uopće ne spominje krivične presude. “Temeljni princip ustavnog prava jest da je Ustav iznad svih ostalih zakona, i da je time svaki zakon koji je u konfliktu s Ustavom nevažeći”, kaže Kalt.

Brojni pravni stručnjaci također sugeriraju da Kongres može diskvalificirati kandidata kroz proceduru opoziva, ali američki ustav ne predviđa mogućnost da se to radi temeljem sudskih presuda po propisima običnog kaznenog zakona. “Jedini način na koji bi ga se moglo spriječiti da se kandidira jest da to učini Kongres (upotrebom svojih ovlasti za opoziv) ali to bi bilo vrlo neuobičajeno”, kaže Moreno, bivši tužitelj ministarstva pravosuđa.

Neki stručnjaci kažu da bi u slučaju da se protiv Trumpa digne optužnica po paragrafu 2071 – i da za to bude osuđen – da bi tužitelji mogli zatražiti od Vrhovnog suda, kojim trenutno dominiraju konzervativni suci, da razmotri pitanje kriterija za predsjedničke kandidate. Međutim, profesor Kalt kaže da su male šanse da bi bivšem predsjedniku u takvim okolnostima bilo zabranjeno da obnaša dužnost predsjednika.

“Da sam ja Trumpov savjetnik, rekao bih mu da ne mora o tome brinuti. To bi trebalo biti ok”, kaže Kalt.

Iako pravni stručnjaci misle da je pokušaj sprečavanje Trumpa da se kandidira primjenom paragrafa 2071 dosta nategnut, čak i pokušaj da se to napravi bi svejedno mogao imati velik utjecaj na njegove šanse za pobjedu i na njegovu percepciju u javnosti.

Marc E. Elias, vodeći pravnik za izborno pravo koji radi za Demokratsku stranku, upravo je to rekao u jednom tvitu. “Shvaćam da bi pravno bio velik izazov pokušati primijeniti ovaj zakon na predsjednika države”, napisao je.

“Ali sama ideja da bi se neki kandidat morao za vrijeme predizborne kampanje sporiti na sudu oko ovog predstavlja razornu bombu u američkoj politici”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!